„UČENIK GRAĐANIN“: Rijeka prva u Hrvatskoj izradila priručnik za Građanski odgoj i obrazovanje u školama!

Idi na originalni članak
Gordana Frol, Orhana Marušić Štimac, Lea Jurin i Dragan Kordić (Foto: Grad Rijeka)

Vrlo bitna dimenzija Građanskog odgoja i obrazovanja jest poučavanje mladih kako stečena znanja i vještine primijeniti u svakodnevnom životu, nakon završetka škole

Oglas

U Gradskoj vijećnici Grada Rijeke danas je predstavljen priručnik „Učenik građanin“ za potrebe provođenja izvannastavne aktivnosti Građanskog odgoja i obrazovanja u riječkim osnovnim školama. To je prvi takav priručnik za učenike u Hrvatskoj!

Izvannastavnu aktivnost Građanski odgoj i obrazovanje Grad Rijeka će ujesen, odnosno od iduće školske godine 2016./2017. eksperimentalno uvesti u pete razrede šest riječkih osnovnih škola: OŠ Nikola Tesla, OŠ Podmurvice, OŠ Vežica, OŠ Trsat, OŠ-SE Dolac, OŠ-SE San Nicolo. Od školske 2017./2018. godine planira se u provođenje uključiti sve zainteresirane riječke škole.

„Svim onim đacima koji će na jesen sjesti u školske klupe petih razreda i prvi poželjeti upiti znanja iz udžbenika o građanskom odgoju, želim velika i hrabra srca i mudre glave u koje će stati puno optimizma i vjere da je moguće mijenjati svijet i vlastitim snagama graditi društvo u kojem žive ponosni građani“, rekao je gradonačelnik Vojko Obersnel na predstavljanju udžbenika koji je za riječke školarce izdao Grad Rijeka, prenose mrežene sranice Grada Rijeke.

Cilj – potaknuti mlade na veću participaciju u zajednici

Građanski odgoj i obrazovanje ima za cilj potaknuti mlade na veću participaciju u zajednici, poštivanje različitosti, preuzimanje aktivne uloge u zagovaranju ljudskih prava, održivog razvoja i općenito demokratizacije društva, rečeno je na današnjem predstavljanju priručnika uz dodatak da je to nužnost budući da se danas susrećemo s niskom razinom političke pismenosti mladih, nedemokratskim stavovima i jačanjem netolerancije i isključivosti u društvu,

Vojko Obersnel, Sanda Sušanj, Dorotea Pešić-Bukovac i Marko Filipović

„Naši građani često nisu svjesni svojih mogućnosti, ali i snage da artikuliraju svoje želje i svojim sposobnostima mijenjaju svijet u kojem žive, i to zato što ih tome nitko ne uči. To je bio i razlog zašto smo krenuli u ovaj projekt koji bi u njima trebao probuditi građansku svijet“, rekao je gradonačelnik Obersnel. Dodao je kako Grad Rijeka nema nadležnost da se Građanski odgoj i obrazovanje u škole uvede kao obavezni ili izborni predmet, no zato ga posebno veseli što su se od same njegove najave, sa željom da se priključe, javile brojne jedinice lokalne samouprave, prenose mrežne stranice Grada Rijeke.

„To me ispunjava nadom da će se ono što danas započinjemo u Rijeci proširiti Hrvatskom i pokazati Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta potrebu uvođenja građanskog odgoj u škole“, rekao je Obersnel.

Autorica priručnika i psihologinja u OŠ Nikola Tesla, Orjana Marušić Štimac, govoreći o potrebi građanskog odgoja od malih nogu rekla je kako je on djeci potreban oduvijek, od kada je demokracije. „Ono što je nezgodno s demokracijom je da se ona ne prenosi genima i stoga svaka nova generacija djece mora učiti građanske vještine“.

Priručnik sadrži 30 tema

Priručnik sadrži 30 tema koje na jednom mjestu objedinjavaju svih šest dimenzija Građanskog odgoja i obrazovanja: društvenu, ljudsko-pravnu, političku, kulturalnu, gospodarsku i ekološku.

Prema riječima druge autorice priručnika i profesorice povijesti i zemljopisa u OŠ Vežica, Gordane Frol, udžbenik je pisan u drugom licu jednine kako bi se učenika direktno stavilo u ulogu aktivnog građanina:

„Namjera nam je bila da učenik shvati da je on građanin koji ima razne mogućnosti djelovanja u društvu, te da se zalaže ne samo za svoj osobni napredak, nego i za napredak zajednice“. Udžbenik je također preveden i na talijanski jezik kako bi se približio što većem broju učenika.

Udžbenik obrađuje vrlo šarolike teme koje se tiču svakodnevnog kontakta djece s okolinom, održivog razvoja, tolerancije, mirnog rješavanja sukoba i drugo. „Sve su to teme koje će im biti korisne i kada budu odrasle osobe“, rekla je psihologinja Štimac.

Nastava će se organizirati po modelu programa “Moja Rijeka”, dakle kao zaseban predmet, odnosno izvannastavna aktivnost. Predmet će se provoditi jednom tjedno, s maksimalnim fondom od 35 sati godišnje, u višim razredima osnovne škole. Uvest će se postupno, i to tako što iduće školske godine uvodi petim razredima s planiranim nastavkom provođenja do kraja osnovnoškolskog obrazovanja.

U ponedjeljak, 13. lipnja počela je opsežna edukacija učitelja od 84 nastavna sata kako bi se osigurala što kvalitetnija nastava. Na kraju školske godine napravit će se evaluacija znanja koje su učenici usvojili na temelju koje će se planirati daljnje aktivnosti.

Zajednički zaključak današnjeg predstavljanja u Gradskoj vijećnici je da je Građanski odgoj i obrazovanje jedan od temeljnih stupova demokratskog društva, a njegovo implementiranje u formalni obrazovni sustav nužno je za stvaranje odgovornih i aktivnih članova društva, jer na taj način postaje lako dostupno svim učenicima.

Osim toga, vrlo bitna dimenzija Građanskog odgoja i obrazovanja jest poučavanje mladih kako stečena znanja i vještine primijeniti u svakodnevnom životu, nakon završetka škole. Mnogi ne znaju razliku između tekućeg i žiro računa, kako se nositi s razvodom roditelja te kome se, i na koji način, obratiti ako su njihova prava prekršena. Građanski odgoj i obrazovanje odgovara upravo i na ove probleme.

Korist od ove izvannastave aktivnosti

Riječki će učenici, osim toga, postati i urednici portala te kreirati vijesti, naučiti kako kritički promisliti o reklamama te osvijestiti razliku između želja i potreba. Naučit će o prednostima i nedostacima društvenih mreža te ranjivim skupinama u društvu. Upoznat će se s konceptom volontiranja, medijacije, poduzetništva i potrošačkih prava. Postat će odgovorni vlasnici kućnih ljubimaca i ekolozi koji čuvaju svoj planet. Aktivno će sudjelovati u svojoj zajednici i donositi informirane odluke. Senzibilizirat će se za različitosti te naučiti uvažavati i poštivati druge, tuđa mišljenja, stavove i vrijednosti.

Program izvannastavne aktivnosti i pripadajući priručnik izradio je četveročlani tim:

Gordana Frol, profesorica povijesti i zemljopisa u OŠ Vežica, voditeljica Županijskog stručnog vijeća za demokratsko građanstvo, voditeljica „Projekta građanin”, sudionica u razvoju kurikuluma GOO-a i autorica radova na temu demokracije i građanskog odgoja te organizatorica Županijske smotre iz GOO-a,

dr. se. Vesna Kovač, izvanredna profesorica na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci gdje se primarno bavi obrazovnom politikom i menadžmentom te didaktikom. Voditeljica je sveučilišnog poslijediplomskog doktorskoga studija pedagogije te Centra za obrazovanje nastavnika i Katedre za didaktiku. Sudjeluje u radu Ekspertne radne skupine za provođenje 5. cilja Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije – unapređivanje kvalitete rukovođenja u odgojna-obrazovni m ustanovama. Ćlanica je i jedna od osnivačica Udruge za razvoj visokoga školstva „Universitas”,

mr. se. Orjana Marušić Štimac, stručna suradnica u OŠ Nikola Tesla, psihologinja koja se desetljećima bavi djecom, mladima i onima koji ih odgajaju i obrazuju. Sudionica brojnih stručnih skupova na temu demokracije, građanstva i civilnog društva, predavačica i autorica stručnih i znanstvenih radova, autorica i voditeljica projekata s temom razvoja i promicanja demokracije igrađanskog odgoja,

Mirela Pašić, magistra pedagogije, predstavnica udruge Delta, članice GOOD inicijative, s bogatim iskustvom u volonterskom radu s mladima te treninzima i edukacijama vezanih uz promicanje i zagovaranje tema iz područja GOO-a, volonterka u udruzi SOS telefon Grad Rijeka gdje pruža podršku osobama žrtvama nasilja.

Vizualni identitet udžbenika predstavili su Lea Jurin i Dragan Kordić.

Foto: Grad Rijeka

Exit mobile version