Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Rijeka organizirala je zajedničku sjednicu strukovnih skupina čije se članice primarno suočavaju s poteškoćama vezano uz nedostatak kvalificiranih strukovnih kadrova.
U očekivanju skorog usvajanja novog Zakona o strancima koji je na javnom savjetovanju bio u mjesecu studenom 2019. te slijedom najave ukidanja kvota za zapošljavanje stranih radnika kao i novog modela uvoza radnika u 2020., HGK ŽK Rijeka organizirala je 14. siječnja 2020. zajedničku sjednicu strukovnih skupina čije se članice primarno suočavaju s poteškoćama vezano uz nedostatak kvalificiranih strukovnih kadrova.
Više u VIDEOPRILOGU:
Gosti predavači bili su Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje, Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje HGK te Željko Hanzl, viši stručni savjetnik Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK. Događanju su prisustvovali i Miro Landeka, predstojnik Ureda ravnatelja HZZ te Željko Marković, predstojnik HZZ Regionalnog Ureda Rijeka.
Prisutnima se uvodnim govorom obratio predsjednik ŽK Rijeka Vidoje Vujić navodeći kako je ljudski kapital najvažniji čimbenik razvoja svakog poslovnog sustava i društva u cjelini te nedostatak radne snage treba sagledavati u kontekstu sveobuhvatnih, dugoročnih i strateških mjera koje će taj problem rješavati sustavno i na duže vrijeme.
Željko Hanzl govorio je o aktualnom stanju na tržištu rada u Republici Hrvatskoj i Primorsko- goranskoj županiji. Prema pokazateljima u svim je županijama povećan broj osiguranika mirovinskoga osiguranja i administrativan broj zaposlenih, a smanjen broj nezaposlenih i stopa nezaposlenosti. No pritom je samo u šest županija stopa nezaposlenosti smanjena u kontekstu većeg rasta broja zaposlenih od pada broja nezaposlenih (Gradu Zagrebu, Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Šibensko-kninskoj, Varaždinskoj i Zadarskoj županiji).
Nove pakete koje čini sedam aktivnih mjera politike zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje predstavili su Ante Lončar i Željko Marković. To su potpore za zapošljavanje, usavršavanje, samozapošljavanje, za obrazovanje i osposobljavanje, potpore za javni rad, za očuvanje radnog mjesta i potpora stalni sezonac. Za provođenje navedenih mjera u 2020.g. osigurano je 5 milijardi kuna od čega 70% iz EU sredstava- Europskog socijalnog fonda. Osnovni je cilj mjera aktivne politike zapošljavanja pojednostaviti procese zapošljavanja radne snage prateći realne tržišne potrebe.
Naposlijetku je Davorko Vidović govorio o najavljenoj liberalizaciji tržišta rada i novom Zakonu o strancima čije je donošenje moguće sredinom ove godine. Ukoliko se prijedlozi usvoje, Zakon bi donio mnoge novine poput obveze da poslodavac prije uvoza strane radne snage provjeri sa HZZ postoji li tražena radna snaga prije svega na domaćem tržištu, provjere od strane HZZ da je poslodavac ispunio sve obveze javnih davanja, provjere je li poslodavac u pravno nepovoljnom položaju te se protiv njega vode postupci…
“U zadnjih deset godina, od 2008. do 2018., Hrvatska je izgubila pola milijuna ljudi u radnom kontingentu: 200 tisuća starenjem stanovništva, a 300 tisuća ljudi se iselilo. Na malu zemlju Hrvatsku, to je dramatičan podatak. Tako da brojke o nedostatku radnika u svim sektorima više nikoga ne bi smjele čudit. Ono što je problem je da je riječ o trendovima koji nisu kratkoročni, privremeni, nego da je riječ o početku jednog dugoročnog trenda”, istakao je u HGK Županijskoj komori Rijeka Davorko Vidović, Komorin savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje.
“Zaboravimo da možemo bez toga. Mi ne možemo bez stranih radnika. Na svu sreću mijenja se model, donosi se novi zakon o strancima, i mi ćemo od sredine ove godine imati puno liberalniji sustav, koji će čuvati domaća radna mjesta, domaće tržište rada, ali će biti isto tako otvoren za ljude koji nam nedostaju, i trajno će nam nedostajati, da ih možemo dovesti u Hrvatsku, najavio je Vidović. Treći model, odnosno scenarij je, veli, da ćemo morati u većoj mjeri pratiti trendove u robotizaciji, automatizaciji i zamjeni ljudskog rada radom strojeva. To su jedine mogućnosti jer je četvrta alternativa krajnje neprihvatljiva, a to je gubitak i smanjenje gospodarske aktivnosti, što bi imalo dramatične posljedice za cijeli sustav”, zaključio je Vidović.