Iako su tek rijetki toga svjesni, studentima medicine je vježbanje na pravim ljudskim tijelima od neprocjenjive je vrijednosti. No potraga za njima uvijek je veća od raspoloživosti
Budući liječnici na prvoj godini fakulteta na vježbama iz anatomije na 3D modelu uče kako radi ljudsko srce. Ipak, kažu, ogromna je razlika raditi na plastici ili na pravom ljudskom tijelu.
“Kad jedan dan budemo zdravstveni djelatnici, radit ćemo na različitim ljudima. Različiti su tonusi mišića, veličine organa, različiti su ljudi, visina… Zato je vrlo važno da radimo na pravim humanim preparatima”, kaže Marcel Bukarica, student Medicinskog fakulteta Rijeka.
Tako vizualiziraju ono što uče iz knjiga. Riječki Medicinski fakultet godišnje dobije desetak tijela, a svi donatori su za života dali pisani pristanak.
“Sredstvima za fiksaciju tkiva se tkivo prožima tekućinom i nakon toga otprilike godinu dana to stoji. I tako se tkivo fiksira, na određen način to je balzamacija, mumifikacija, i tada je tkivo trajno”, kaže Dragica Bobinac, predstojnica Zavoda za anatomiju Medicinskog fakulteta Rijeka.
Ono je studentima od neprocjenjive važnosti.
“Jako je velika razlika npr. kada gledamo slike u atlasu ili kada možemo nešto vidjeti. Znači, puno su drugačije strukture kada možemo opipati arteriju ili nešto, i na taj način nam puno više ostaje u glavi”, kaže student Dejan Gvioć.
“Ovako nam je puno lakše o jednostavnije učiti nego na plastičnim modelima”, dodaje studentica Renata Krišto.
Tijelo mogu proučavati vrlo detaljno.
“Mnogo smo zahvalni ljudima koji prepoznaju koliko je nama bitno raditi na ovakvim preparatima. Jer kasnije, kada budemo stvarno radili sa ljudima, nećemo imati plastične preparate, nego ćemo imati čovjeka koji je živo biće”, kaže studentica Martina Butarić.
Procedura je jednostavna, dovoljno se javiti na fakultet i potpisati pristanak.
U znak zahvalnosti na gradskom groblju Drenova izgradit će se spomenik s njihovim imenima. Tako će i oni dobiti mjesto na kojemu im se može zapaliti svijeća i ostaviti cvijet.
Maja Brkljača