Informatika je od izvannastavne aktivnosti postala izborni predmet u nižim razredima
Više u VIDEOPRILOGU:
Ova školska godina narušena štrajkom i epidemijom polako se privodi kraju, a za novu stižu i nova pravila. Stiže još tableta, osnovnoškolcima i dalje besplatne knjige, a jedan dio srednjoškolaca nove će knjige morati kupiti.
Novost je informatika kao izborni predmet od prvog razreda osnovne škole. I tu je nastao problem: mogući sati nastave u suprotnoj smjeni. Problem je to koji je još jednom preporukom bez sankcija ministrica na kraju mandata pokušala riješiti.
U jednoj riječkoj osnovnoj školi već 15 godina provodi se program ranog digitalnog učenja, a posljednje dvije godine škola ima i titulu eksperimentalne škole. Tako je od izvannastavne aktivnosti informatika postala izborni predmet u nižim razredima. Dva sata na tjedan, prvi ili zadnji sat.
“Odziv učenika je stopostotan, a učenici kao i njihovi roditelji su iznimno zadovoljni.
Kod učenika se potiče logičko razmišljanje, zaključivanje, rješavanje problema”, rekla je Karmen Turk, profesorica informatike u OŠ “Nikola Tesla” u Rijeci.
Izbornu informatiku moći će odabrati osnovnoškolci od 1. do 4. razreda. Iako neki roditelji upozoravaju da im djeca imaju satove izvan obvezne nastave, iz Ministarstva šalju jasne upute ravnateljima.
“Svi izborni predmeti jednom kad se izaberu postaju obvezni. Uopće nema razloga da u istoj smjeni kad su i obvezni ne bi bili i svi izborni predmeti. Njih je malo, satnica je mala”, izjavila je ministrica obrazovanja Blaženka Divjak.
Uz to, u osnovnoškolske klupe stiže još tableta, računala i udžbenika.
Dok je za ovu školsku godinu nabavljeno više od 91.000 tableta, za iduću bi ih trebalo biti gotovo 110.000 i to za učenike od 5. do 8. razreda. Za učenike osnovnih i srednjih škola nabavit će se 589 novih udžbenika, a prošle godine bilo ih je 275.
A baš kao i lani, ali i prije koronakrize, cijena udžbenika za srednjoškolce bit će nešto više od 1800 kuna. Za učenike 2. i 3. razreda srednje škole spremni su novi udžbenici koji do sada nisu bili na tržištu.
“U ovakvim situacijama imamo osnivače koji ne daju, ne nabavljaju udžbenike u punom kapacitetu, ali daju vaučer od 500, 800 kuna. Mi se nadamo da će usprkos krizi oni dalje nastaviti, odnosno da će naći mjesta u proračunima da pomognu ovoj prvoj godini kada zapravo učenici drugih i trećih razreda nemaju mogućnost second hand shopa”, rekao je posebni savjetnik u ministarstvu obrazovanja Marko Košiček.
Sve je na lokalnoj upravi. Grad Zagreb je za opremu srednjoškolaca izdvojio 60 milijuna kuna.
“Sasvim sigurno roditeljima neće biti lako izdvojiti novac za udžbenike, zbog toga mi ćemo na pragu zagrebačke prakse gdje je obrazovanje prioritet Gradske uprave izdvojiti proračunska sredstva za tu namjenu i ove godine”, kazao je Ivica Lovrić, pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje.
U drugim mjestima u kojima takva praksa neće biti moguća, očekuje se veliko financijsko opterećenje, smatra Hitrec.
“Osobito u ovoj krizi s obzirom na to da ne znamo što nas očekuje najesen, hoće li biti novih otkaza, još nepovoljnijih uvjeta. U skladu s tim mislim da bi se moglo gledati mogu li se iskoristiti sredstva iz EU fondova”, rekla je Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja.
Kaže i kako bismo mogli prijeći i na digitalne udžbenike. Upravo za školu na daljinu u idućoj školskoj godini, Ministarstvo će sljedećeg tjedna predstaviti akcijski plan.
Donna Diana Prćić