Riječki prometni čepovi zbog vlakova postat će prošlost: u tunelu Sušak sve se praši od radova!

Idi na originalni članak
Ilustracija Goran Kovacic/PIXSELL

Riječka luka ključna je točka ulaska svih roba koje dolaze iz Kine, odnosno s Bliskog istoka

Oglas

Kontejneri s ogromnih brodova na terminalu Brajdica ukrcavaju se na vlakove i voze put Zagreba i dalje prema Europi.

Više u VIDEOPRILOGU:

Posla je sve više, pa je nužna nova željeznička infrastruktura kojoj pridonosi projekt vrijedan gotovo 36 milijuna eura.

Radnici su napravili polovinu posla

Posla je sve više, pa je nužna nova željeznička  infrastruktura kojoj doprinosi projekt vrijedan gotovo 36 milijuna eura. Sve se praši od radova u tunelu Sušak. Nekadašnja uska cijev tunela starog 120 godina je proširena pa će umjesto jednoga imati dva kolosijeka za vagone pune kontejnera.

”Posla je puno, ali ponosan sam što radim na ovakvom velikom projektu”, rekao je radnik Fadil Nuhanović.

Na gradilištu je sedamdesetero radnika, a odradili su polovinu posla. Proširili su 400 metara tunela gdje će biti dodatni kolosijek.

”Zapravo za taj dio izvlačnjaka kako ga mi zovemo, koji dakle omogućava brzu pretvorbu, brzo prebacivanje dakle vlaka s terminala na željeznički dio i obrnuto”, izjavio je voditelj projekta HŽ Infrastrukture Marko Kukić.

Prihvat vagona bit će lakši

Prihvat vagona s kontejnerima iz luke na željeznicu bit će lakši, veći i brži, a cilj je da rast poslovanja riječke luke ne zakrči riječke prometnice.

”Matice iz Kine, veliki kontejneri koji prevoze po 16 do 18 tisuća kontejnerskih jedinica na sebi, mogu doći u luku Rijeka, može se izvršiti pretovar i nakon toga transferirati, te TEU-e prema srednjoj Europi i što znači da u Rijeci ne bi pravili prometni kolaps tipa prijevoza kamiona”, objasnio je Darko Barišić, član Uprave HŽ Infrastrukture.

Samo jedna kompozicija vlaka prugom prebaci teret za koji bi trebalo 40 šlepera. Projekt Lučke uprave i HŽ-a vrijedan oko 265 milijuna kuna izvodi se na tri lokacije.

”Činjenica je da postojeća infrastruktura i kapaciteti na samom terminalu nisu dovoljni poglavito željeznički, i u tom dijelu smo tražili sredstva iz europskih fondova”, rekao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Iz Europe su osigurali 85 posto novca. Osim tunela, uređuju se postojeći i grade novi kolosijeci, kontaktna mreža, odvodnja, rasvjeta, staze za kranske dizalice.

”Sad mi ulazimo u jednu igru gdje nudimo nove kapacitete i mi smo ti koji će zadržati ovaj trend rasta na sjevernom Jadranu”, kazao je ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa.

U prvih deset mjeseci luka je dostigla lanjski promet. Riječani to osjete jer im svakodnevno teretni vagoni prolaze centrom grada, preko rive pa nastaju prometni čepovi koji bi dogodine trebali nestati.

Maja Brkljača

Exit mobile version