Otvorenje Europske prijestolnice kulture – Opera industriale u riječkoj luci u 19.30 sati
Središnji program održava se u večernjim satima u Riječkoj luci. U Operi industriale nastaloj prema glazbenom predlošku riječkog umjetničkog dvojca JMZM – Josip Maršić i Zoran Medved, u orkestraciji skladatelja, maestra Frana Đurovića, otvaraju se važne identitetske teme Rijeke i Europe, a program donosi zvuk, glazbu i buku, efekte koji nastaju kombinacijom svjetlosti i tame te snažne simbole Rijeke i Europe.
20:23 / 53:00
LUKA: RAZILAŽENJE – BRODICE NAPUŠTAJU LUKU, IZVOĐAČI (PRLJA, DB INDOŠ, ORKESTAR, ZBOR, FINSKI ZBOR) NAPUŠTAJU MAIN STAGE, ZVONČARI NAPUŠTAJU POZICIJE, RADNICI/PENJAČI NAPUŠTAJU DIZALICU, PLESAČI NAPUŠTAJU POZICIJE, BUBNJARI NAPUŠTAJU POZICIJU
NA VIDEO WALLU IDU PROJEKCIJE LICA SVIH SUDIONIKA OPERE INDUSTRIALE
U ovoj izvedbi sudjelovalo je više od 200 izvođača, 500 zvončara i brojna publika na poziciji Molo longa.
VATROMET
Riječka je Opera industriale izvedena uživo i uz pomoć matrica, a izvelo ju je mnoštvo izvođača kombinirajući zvukove grada, industrije i buke, melodije klasičnih, rock i posve neobičnih instrumenata. Kao što je i najavljivano, ali i kao što su poznavatelji Rijeke očekivali, odgledali smo neobičnu atraktivnu umjetničku izvedbu, daleko od klasičnih priredbi, izvedbu koja još jednom potvrđuje da je Rijeka grad kakvom nema kalupa, uvijek hrabra i uvijek otvorena novome i drugačijem.
Rijeka će, to je sad sasvim izvjesno, tijekom 2020. godine biti jedan od najzanimljivijih gradova Europe. Zanimljivo je kako je Rijeka prvi hrvatski grad koji je ponio ovu titulu, a po prvi puta u povijesti Europe događa se da ista država ima prijestolnicu kulture i ujedno predsjeda Europskom unijom. Prilika je to i za Hrvatsku i za Rijeku da se predstave Europi u svjetlu kulture.
Rijeka poziva sve ljubitelje umjetnosti i kulture, sve građane Europe spremne na iskustvo neobičnog otvorenog grada, da je posjete tijekom 2020. godine. 20:20 / 50:30
U LUCI JE ATMOSFERA KAOSA – SVI SU NA MAIN STAGEU + ZVONČARI NA SVOJIM POZICIJAMA + PLESAČI + BUBNJARI + RADNICI/PENJAČI NA DIZALICI + PUBLIKA SA ZVONIMA na dizalici je vatromet
Ovim veličanstvenim završetkom najavljuje se novo doba u koje Rijeka večeras ulazi preuzimajući titulu Europske prijestolnice kulture 2020.
20:19 / 49:30
ZVONČARI DOLAZE – S NEKOLIKO POZICIJA U PODRUČJU LUKE KREĆU SVOJ MAGIČNI POHOD BUČNIM ZVONIMA. DIO IH JE KOD MAINSTAGEA, DIO DOLAZI IZ ZGRADE TERMINALA NA MOLO LONGU, A DIO IZLAZI IZ ZGRADE TRANSADRIE U PODRUČJU LUKE I KREĆU RIVOM
Ovo je trenutak u kojem Rijeka odaje počast tradiciji kraja koji je okružuje. Zvončari donose magijsku energiju na kojoj počiva život u svojem iskonskom obliku, ogromnom bukom zvona – magičnim vjekovnim poganskim ritualom – oni tjeraju zimu i najavljuju proljeće u Europskoj prijestolnici kulture, novo doba u koje Rijeka ulazi 1. veljače 2020.
20:17 / 47:31
PUBLIKA SA ZVONIMA NA MOLO LONGU SE PRIKLJUČUJE
Na Pixel Wallu ispisuju se poruke:
AJMO RIJEKA; FORZA FIUME
LUKA RAZLIČITOSTI
TOLERANCIJA, POŠTOVANJE, SUŽIVOT, MIR, ANTIFAŠIZAM, UMJETNOST
EUROPA, KULTURA
U nastavku Na Pixel Wallu u loopu se vrti riječ:
LJUBAV
20:13 / 43:22
MAIN STAGE: NARATOR + ORKESTAR + ZBOR + DB INDOŠ + FINSKI ZBOR
ROBNA KUĆA RI: BUBNJARI SE PRIKLJUČUJU; DIZALICA: RADNICI I PENJAČI NABIJAJU U RITMU
Kreće pjesma “O BELLA CIAO”:
Una mattina mi son svegliato
O bella ciao, bella ciao, bella ciao ciao ciao
Una mattina mi son svegliato
Eo ho trovato l’invasor
O partigiano porta mi via
O bella ciao, bella ciao, bella ciao ciao ciao
O partigiano porta mi via
Che mi sento di morir
E se io muoio da partigiano
O bella ciao, bella ciao, bella ciao ciao ciao
E se io muoio da partigiano
Tu mi devi seppellir
Mi seppellire lassù in montagna
O bella ciao, bella ciao, bella ciao ciao ciao
Mi seppellire lassù in montagna
Sotto l’ombra di un bel fiore
E le genti che passeranno
O bella ciao, bella ciao, bella ciao ciao ciao
E le genti che passeranno
Mi diranno: “Che bel fior”
È questo il fiore del partigiano
O bella ciao, bella ciao, bella ciao ciao ciao
È questo il fiore del partigiano
Morto per la libertà
(Prijevod stihova na hrvatski:
Jednoga jutra ja se probudih
O, bella, ciao, bella, ciao, bella, ciao, ciao, ciao
Jednoga jutra ja se probudih
I agresora zatekoh
O, partizani, ja idem s vama
O, bella, ciao, bella, ciao, bella, ciao, ciao, ciao
O, partizani, ja idem s vama
Jer osjećam da mogu mrijet
Ako poginem za partizane
O, bella, ciao, bella, ciao, bella, ciao, ciao, ciao
Ako poginem za partizane
Ti morat ćeš pokopat me.
U planinama me ti pokopaj
O, bella, ciao, bella, ciao, bella, ciao, ciao, ciao
U planinama me ti pokopaj
U sjeni cvijeta lijepoga.
I svi će ljudi prolazeć tuda
O, bella, ciao, bella, ciao, bella, ciao, ciao, ciao
Svi će ljudi prolazeć tuda
Govorit: kako divan cvijet!
To cvijet je jednoga partizana
O, bella, ciao, bella, ciao, bella, ciao, ciao, ciao
To cvijet je jednoga partizana
On za slobodu pao je)
Ova je pjesma simbol talijanskih antifašista. Pjesma, do danas nepoznatog autora, podsjetnik je na velika stradanja u posljednjem svjetskom ratu i na slobodu koju Europa uživa proteklih 75 godina. Slobodu koja je izrasla na temeljima antifašističkih vrijednosti.
Dolasci osvajača, njihovi prolasci kroz grad, snaga i moć, utkali su u Rijeku prirodnu jasnoću u razlikovanju dobra od zla, otvorenosti prema novom i drugačijem u odnosu na zatvorenost i isključivost. Zato Rijeka, koja je bila i mučenica prvog fašističkog eksperimenta, iz svoje novije povijesti čvrsto baštini nasljeđe europskog povijesnog antifašizma koje se danas ogleda u otvorenosti građana, toleranciji i poštovanju ljudskih prava. U ovom trenutku, izvođenjem pjesme Balla Ciao naglašava se povijesna europska antifašistička pozicija Rijeke.
Rijeka podsjeća Europu na slobodu i temeljne vrijednosti na kojima je izgrađena u moderno doba, završetkom posljednjeg povijesnog sveeuropskog stradanja.
20:12 / 42:04
MAIN STAGE: GITARISTI
Snaga zvuka električnih gitara kao i ritam bubnjeva koji je već odjekivao u Operi Industriale podsjetnik su na buntovnu i hrabru Rijeku. U doba socijalizma krajem 70-tih i početkom 80-tih godina ovaj je zvuk odjekivao jugoistokom Europe i pronosio glas o progresivnoj Rijeci. Na pozornici je 20 riječkih gitarista:
Dražen Baljak i Matej Zec (Let 3)
Vlado Simcich Vava (ex Laufer / Turisti)
Tomislav Radinović i Darko Petković (Jonathan)
Luka Benčić i Matko Botić (My Buddy Moose)
Davor Tomić (Father)
Vedran Vučković ( Nord / Gerila)
Karlo Horvat i Rade Malobabić (Kryn)
Darko Terlević (The Siids)
Vladimir Tomić (Moskva)
Ilir Domnik (ex Družba bijesnih lisica / solo artist)
Andreas Kornjača (Fanaa)
Zlatko Štefančić (Zenoth)
Davor Margan (Lost Lucid)
Borna Žderic (Mamut)
Matej i Ivan Hanžek (Old Night)
Grad čiju su prošlost premrežavale granice, postao je otvoren upravo zato što ih je naučio nadilaziti, ignorirati i pomicati. Kreativna energija i snaga umjetnika bila je odraz otpora i u vremenima kada se sloboda stvaralaštva nije podrazumijevala, kada se umjetnost pokušavala stavljati u kalupe „ispravnosti“, a njeni ciljevi propisivati . Na takvom otporu, ali i na tragu orijentacije prema zapadnom europskom kulturnom krugu, izrasla je propulzivna energija riječkog punka i rocka. Ovo je trenutak u kojem riječki gitaristi simboliziraju ovaj dio riječkog identiteta.
Na Pixel Wallu u loopu se ispisuje:
RIJEKA
EPK
2020
20:10 / 40:08
MAIN STAGE: NARATOR + ORKESTAR + ZBOR
GITARISTI ZAUZIMAJU POZICIJE NA MAIN STAGEU
Na Pixel Wallu ispisuju se riječi čije će značenje razumjeti Riječani i stanovnici riječke regije, dijalekt, žargon riječkog kraja:
KACOT, BALINJERA, PUNJETA, BETON, VEŽICA, ČA JE ČA!, KANOTJERA, KAPO MAKINE, CAMPETTO, KONTEJNER, PRUGA, KANTRIDA, BURA, SVJETIONIK, KRPENJAČA, BARBA, SILOS, LUČKI RADNIK, PUNK, LAZARET, KORZO, DIVOJKE, KONT, KREPAT!, ŠKVER, NE MOLAT!, ORIJENT, MURVA, PRIŠLIĆ, ČIGOV SI?, NEVERA, MRTVI KANAL
NARATOR Zoran Prodanović Prlja govori:
- NK Rijeka na Kantridi pobjeđuje Real Madrid rezultatom 3:1
- Brodogradilište 3. maj zapošljava 7.061 radnika
- Hartera proizvodi čak 5% ukupne svjetske količine cigaretnog papira. 89 posto Riječana i Riječanki na referendumu se izjašnjava za samostalnu Hrvatsku i formiraju se riječke brigade Hrvatske vojske koje staju u obranu zemlje
- Papa Ivan Pavao drugi boravio je u Rijeci 5 dana
- Otvoren Islamski centar, proglašen najljepšim u Europi
- Otvoren sveučilišni kampus na Trsatu
- Nogometni klub Rijeka prvak države
- Muzej moderne i suvremene umjetnosti preselio u kompleks Benčić
- Rijeka je Europska prijestolnica kulture
20:05 / 35:18
MAIN STAGE: DB INDOŠ
Treći izlazak Rumorista i DB Indoša donosi Kamovljeve stihove:
„Ne mogu zamisliti ništa luđeg od našeg života, naše zemlje, nas ljudi i našega shvaćanja te ludosti.“
Točno u 20.20 sati na Pixel Wallu se ispisuje:
20:20
2020
20:03 / 33:16
MAIN STAGE: FINSKI ZBOR
U ovom dijelu Mieskuoro Huutajat-a (Zbora vikača) izvodi hrvatsku himnu Lijepa naša domovino i Odu radosti (njem. An die Freude) kao himnu Europske unije.
S prethodna tri izlaska i ovim posljednjim oni su u Operi Industriale donijeli podsjetnik na Rijeku kao grad naviknut na mijenu s obzirom da je kroz svoju povijest nevjerojatno često mijenjao države pod kojima je postojao. Izvođenjem himni označena je simbolika država kojima je Rijeka pripadala u posljednjih stotinjak godina.
Na Pixel Wallu se u ovom trenutku ispisuje:
LIJEPA NAŠA; BEETHOVEN; MIHANOVIĆ; EU
20:01 / 31:09
- MAIN STAGE: NARATOR + ORKESTAR + ZBOR; NA DIZALICI – RADNICI I PENJAČI RADE
NARATOR Zoran Prodanović Prlja:
- Otvoren rock-klub Husar
- Che Guevara, kao član Kubanske delegacije posjetio Rijeku i brodogradilište 3.maj
- Osnovan je rock-sastav Uragani i započinje s radom Kazalište lutaka
- Lemmy Kilmister sa svojim prvim bendom nastupio u Rijeci
- Otvoren omladinski klub, kasnije nazvan Palach
- Nastao lik iz crtanog filma profesor Baltazar, a Baltazar-grad u kojem živi inspiriran je urbanim izgledom Rijeke
- Prvo presađivanje bubrega u državi na KBC Rijeka. Iste godine u avio nesreći u zračnoj luci na Krku, poginulo 78 putnika
- Na Turniću izgrađeni neboderi blizanci s 30 katova. Još uvijek najveći stambeni neboderi u državi.
- točnije 10. ožujka, Rijeka bilježi do danas rekordnu dnevnu količinu snijega, 52 cm
- Prvi nastup pank-trija Paraf, a Takazumi Katayama postigao je rekord moto-staze Preluk, prosječno 162 km/sat
20:00 / 30:10
Zoran Prodanović Prlja POZIVA PUBLIKU SA ZVONIMA NA MOLO LONGU DA SE PRIKLJUČI BUBNJARIMA; PUBLIKA SA ZVONIMA NA MOLO LONGU
Na Pixel Wallu u loopu se ispisuje:
COWBELLS, DRUMS
19:59 / 29:10
NARATOR USMJERAVA PAŽNJU NA BUBNJARE; ROBNA KUĆA RI: BUBNJARI
Na krovu Robne kuće Ri u Operi industriale nastupa 10 bubnjara koje je okupila Udruga RiRock:
Vinko Golembiowski (UMA)
Saša Vukosav (ex Father )
Goran Grgurev (God hates a coward)
Mateo Rožić (Zenoth / Hand of Apollo)
Igor Klanfar (Kraj Programa / Mburns)
Kristian Kirinčić (Fanaa)
Vanja Kauzlarić (Pachamam Street Conection/Officer Down)
Stefan Drmač (Media Effect /Johnny Quid)
Tihomir Kešelj (Obrazovni Program)
Karlo Mihelčić (Fanaa)
Uz gitariste, koji će nastupiti nešto kasnije, ovi bubnjari donose propulzivnu energiju riječkog punka i rocka.
Na Pixel Wallu u loopu se ispisuje:
DRUMS, PLEASE
19:57 / 27:08
MAIN STAGE: FINSKI ZBOR
Od osnutka Mieskuoro Huutajat-a (Zbora vikača) 1987. godine, na stotine muškaraca se izmjenilo u postavi zbora od 30 glasova, iznenađujući publiku širom svijeta. Pod vodstvom dirigenta Petrija Sirviöa, zbor je najpoznatiji po glasnom pjevanju finskih patriotskih pjesama, ali su izvodili i inozemne melodije poput “The Star-Spangled Banner”. Finski grad Oulu iz kojeg dolaze, kandidat je za Europsku prijestolnicu kulture 2026. Huutajat je zbor koji ne pjeva po notama već urla. Dvadeset fino odjevenih muškaraca u vojničkoj maniri vrišti, zvecka i izvikuje himne i slične tekstove, a nastupali su na svjetskim pozornicama i događanjima, kao što je Royal Festival Hall u Londonu ili Venecijansko bijenale, ali i na trgovima i ulicama brojnih europskih gradova.
U ovom setu Finci izvode himne: talijansku, Države SHS-a i Kraljevine Jugoslavije, njemačku, SFRJ-a.
Na Pixel Wallu u loopu se ispisuje:
FIAT 500, ALFA ROMEO, VW BUBA, GOLF 1, YUGO 45, ZASTAVA 101,
19:57 / 27:08
MAIN STAGE: FINSKI ZBOR
Od osnutka Mieskuoro Huutajat-a (Zbora vikača) 1987. godine, na stotine muškaraca se izmjenilo u postavi zbora od 30 glasova, iznenađujući publiku širom svijeta. Pod vodstvom dirigenta Petrija Sirviöa, zbor je najpoznatiji po glasnom pjevanju finskih patriotskih pjesama, ali su izvodili i inozemne melodije poput “The Star-Spangled Banner”. Finski grad Oulu iz kojeg dolaze, kandidat je za Europsku prijestolnicu kulture 2026. Huutajat je zbor koji ne pjeva po notama već urla. Dvadeset fino odjevenih muškaraca u vojničkoj maniri vrišti, zvecka i izvikuje himne i slične tekstove, a nastupali su na svjetskim pozornicama i događanjima, kao što je Royal Festival Hall u Londonu ili Venecijansko bijenale, ali i na trgovima i ulicama brojnih europskih gradova.
U ovom setu Finci izvode himne: talijansku, Države SHS-a i Kraljevine Jugoslavije, njemačku, SFRJ-a.
Na Pixel Wallu u loopu se ispisuje:
FIAT 500, ALFA ROMEO, VW BUBA, GOLF 1, YUGO 45, ZASTAVA 101,
19:52 / 22:16
PODEST ISPOD MAIN STAGEA: FINSKI ZBOR
Mieskuoro Huutajat (Zbor vikača), iz finskog grada Oulu jedna je od najneobičnijih i najtrajnijih ikona finske kulture. Njihovo pjevanje vrlo je slično tradicionalnim ratnim krikovima Māora. Zbor Mieskuoro Huutajat u Operi Industriale nastupa s 23 pjevača
Ovi će neobični Finci u nekoliko setova izvesti specifične obrade himni država pod kojima je Rijeka živjela kroz burno dvadeseto stoljeće: mađarsku, austrijsku, talijansku, Države SHS-a, Kraljevine Jugoslavije, njemačku, SFRJ-a, te u konačnici hrvatsku himnu Lijepa naša domovino i Odu radosti (njem. An die Freude) kao himnu Europske unije. U ovom dijelu izvedbe na Pixel Wallu u loopu se ispisuje:
BUDAPEST
VIENNA
Zbor izvodi mađarsku i austrijsku himnu.
19:53 / 23:48
MAIN STAGE: NARATOR + ORKESTAR + ZBOR; INSTALACIJA GALEB SVJETLOSNO DOMINANTNA U LUCI; FINSKI ZBOR SE PENJE NA MAIN STAGE
NARATOR Zoran Prodanović Prlja:
- Brod Carpathia na redovnom putovanju od Rijeke za New York prima SOS signal i spašava brodolomce s Titanica
- Otvoren stadion Kantrida
- Gabrielle D’Annunzio ulazi u grad
- Rappalskim ugovorom osnovana je Slobodna država Rijeka
- Gabrielle D’Annunzio odlazi iz grada
- Između kraljevina Italije i Jugosavije podiže se granični zid koji odvaja Rijeku i Sušak
- U brodogradilištu Cantieri navali porinuta jahta za Benita Mussolinija
- Dovršen Riječki neboder, čiju je gradnju navodno financirao Marco de Albori, knjigovođa Al Capona
- Nakon kapitulacije Italije, Njemačka vojska okupira grad
- Saveznici bombardiraju okupiranu Rijeku
- U operaciji Riječka bitka, Jugoslavenska armija oslobađa Rijeku od fašista
- Pariškim sporazumom Rijeka i formalno pripada Jugoslaviji
- Ujedinjeni Rijeka i Sušak
- U gradski promet uvedeni trolejbusi i rođen je proslavljeni dirigent Vjekoslav Šutej
- Ante Babaja dobiva Zlatnu arenu za režiju filma “Jedan dan u Rijeci”, podignut je Spomenik oslobođenja i osnovan Medicinski fakultet
19:48 / 18:01
MAIN STAGE: NARATOR + ORKESTAR + ZBOR ; FINSKI ZBOR ZAUZIMA POZICIJU NA PODESTU ISPOD MAIN STAGEA
NARATOR Zoran Prodanović Prlja izgovara sljedeći set povijesnih riječkih godina:
- Rođen skladatelj Ivan Zajc
- U Tvornici papira pušten u rad parni stroj
- Epidemija kolere u gradu
- U jeku Ilirskog preporoda osnovana Narodna čitaonica riečka koja postoji i danas
- Staro korito rijeke Rječine postaje Mrtvi kanal
- Počinje izlaziti književni časopis Neven, jedini u Hrvatskoj u vrijeme Bachovog apsolutizma
- U riječkom zaljevu uspješno testiran Luppis-Whiteheadov torpedo
- Rijeka postaje corpus separatum
- Odigrana prva nogometna utakmica u Hrvatskoj, a željeznica povezuje Rijeku s Budimpeštom i Bečom
- Započela s radom Rafinerija nafte
- Rijeka dobiva raskošno Općinsko kazalište Giuseppe Verdi
- Rođen Janko Polić Kamov
- U Rafineriji nafte zaposlena prva žena
- Krenuo gradom električni tramvaj i rođen operni dirigent Lovro Matačić
- Sanjar naprednog novinarstva Frano Supilo pokrenuo Novi list
- Otvorena redovna brodska linija Rijeka – New York, završena prva riječka sinagoga i otvoreno gradsko groblje za životinje
Na pozornici je Pjevački zbor otvorenja Europske prijestolnice kulture predvođen Mješovitim pjevačkim zborom „Jeka Primorja“ pod vodstvom Igora Vlajnića. Više od 40 zborista nastupa na pozornici.
19:43 / 12:40
MAIN STAGE: NARATOR + ORKESTAR + ZBOR;
NARATOR Zoran Prodanović Prlja izgovara povijesne činjenice o Rijeci:
- Prvi put zabilježeno ime grada, Rijeka Svetog Vida
- Venecija topnički napada Rijeku zbog podrške uskocima
- Car Leopold dodijelio gradu grb s dvoglavim orlom
- Rijeka proglašena slobodnom kraljevskom lukom
- Zbog opasnosti od kuge, zabranjeni javni plesovi pod maskama
- Poštanska kočija povezala Rijeku s Trstom i Bečom
- Počinje radom Rafinerija šećera
- Izgrađeno prvo riječko kazalište
- Ukinut pučki običaj lova na bikove gradskim ulicama
- Karolina Belinić zaustavila napad britanske flote na grad
Opera Industriale donijet će tijekom cijelog svog trajanja u nekoliko navrata ova podsjećanja na zanimljivu i burnu riječku povijest.
19:43 / 13:00
MAIN STAGE: DB INDOŠ IZVEDBA
Damir Bartol Indoš autor je spomenutih šahtofona, a šahtofon je instrument za proizvodnju zvuka koji se temelji na umjetnosti buke. Instrument se pokreće otvaranjem šaht-poklopca. Kutije šahtofona u svojoj unutrašnjosti imaju mrežu opruga, opruge se pokreću otvaranjem poklopca i zavlačenjem ruke ili ulaskom u same šaht-kutije.
Šahtofoniju Natuknice za Kamova, autora Damira Bartola Indoša i Tanje Vrvilo, izvode Rumoristi: DB Indoš, Tanja Vrvilo, Ivan Bilosnić, Nino Prišuta, Ratko Danilović, Damir Prica Kafka, Ivana Pedljo, Lidija Šola, Jasmin Dasović (perkusionisti i performeri na šahtofonima, dva vokalista, performeri novog cirkusa, bubanj, bas gitara, elektična gitara i jedan muzičar koji svira preparirani klavir, saksofon i klavijature) te Dječji šahtofonski orkestar, sastavljen od osmero učenica glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova iz Rijeke, pod mentorstvom prof. Anite Primorac.
U ovom dijelu umjetnici izvode Kamovljev citat:
„U trenutku smrti nema više egzaltacije, jer je smrt krajnja egzaltiranost.“
19:43 / 13:35
BRODICE NA RITAM DB INDOŠA ULAZE U LUKU; INSTALACIJA GALEB SE POKREĆE NA RITAM
U Operi Industriale sudjeluju barke i brodice, čiji su se voditelji pridružili izvedbi kao i brojne druge skupine građana i stanovnika Rijeke koje će u ovom otvorenju imati posebnu ulogu.
19:38 / 08:00
VATROMET NA DIZALICI
19:38 / 08:37
MAIN STAGE: DB INDOŠ – DJECA NA INSTRUMENTIMA – ŠAHTOFONIMA
Damir Bartol Indoš je izvedbeni i likovni umjetnik koji stvara eksperimentalne muzičke instrumente, zvučne skulpture Šahtofone i grafičke partiture. Šahtofoni u Operi Industriale imaju grafičke partiture za izvođenje pomoću kojih proizvode zvuk, a u programu otvorenja donose žestinu stihova Janka Polića Kamova, velikog riječkog pisca. Kamov je živio na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće i bio pisac koji je nadišao fizičke granice Rijeke i Hrvatske, ali i umjetničke granice tadašnje Europe donoseći joj novo doba i prevrat, najavljujući europsku književnu avangardu. U ovom dijelu programa izvode se stihovi:
“Razbjesnih se zbog buke što su je pravili ljudi pod mojim prozorom i ponovno se uspavah tek kad sam doznao da to bijahu konji.”
Riječ je o natuknicama/aforizmima objavljenima 1913., tri godine nakon njegove smrti, u talijanskom časopisu Lacerba, pod nazivom Acceni.
19:36 / 06:30
Zoran Prodanović Prlja POZIVA PUBLIKU SA ZVONIMA NA MOLO LONGU DA SE PRIKLJUČI BRUSILICAMA; MOLO LONGO: PUBLIKA SA ZVONIMA;
Sav prostor oko lučkog akvatorija namijenjen je publici, a zona gledališta na lukobranu, Molo longu, ujedno je i zona za sudionike u Operi Industriale. Tu su posebno mjesto zauzela djeca s roditeljima, mladi, ali i brojni drugi kojima su na ulazu na lukobran darovana zvona kojima će zvoniti u nekoliko navrata tijekom izvedbe i tako sudjelovati u programu.
19:34 / 04:15
NARATOR Zoran Prodanović Prlja SE PENJE NA DE FRANCESCHIJEV GAT, PRILAZI DIZALICI, UZIMA BRUSILICU I KREĆE RADITI – PRILAZE RADNICI KOJI KREĆU RADITI, PENJAČI SE KREĆU PENJATI NA DIZALICU; DIZALICA: ZVUK BRUSILICA
Zvuk rada, varioci, iskre, buka bušilica, kojima započinje svečanost otvorenja nose poruku o dostojanstvu i snazi radnika u životu modernog grada.
Ovo su simboli radništva i radnika koji su s ponosom gradili Rijeku, a zvukom rada u svečanosti otvorenja, Rijeka odaje počast i poštovanje prema radničkoj klasi.
Izvođači u Operi Industriale odjeveni su u istrošene i nove radničke tute različitih boja, pretežito plavih u više nijansi.
- BRODSKA TRUBA OZNAČUJE POČETAK; GAŠENJE SVJETALA; MAIN STAGE: ORKESTAR; . SVJETLOSNE INSTALACIJE: PIXEL ART + MIGRANT WAVES + GALEB – KREĆU; PLESAČI KREĆU; BRODICA S NARATOROM KREĆE KROZ LUKU U PRAVCU DE FRANCESCHIJEVOG GATA
Narator je Zoran Prodanović Prlja, pjevač riječke rock grupe Let 3, sastava koji ima neponovljiv image i izuzetne tekstove te nastupe praćene specifičnim humorom i osjećajem za bizarno.
Orkestar čine gudači i puhači iz Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca. Plesači i plesačice dolaze iz riječke skupine Flame i Škole suvremenog plesa Ane Maletić Zagreb.
Skele, vagoni i dizalice u Riječkoj luci transformirani su u umjetničke instalacije i oživljavaju kroz pokret i svjetlo. Za ovu priliku na nekoliko lokacija u Riječkoj luci postavljeno je više, posebno oblikovanih umjetničkih svjetlosnih instalacija.
Instalacija Galeb pretvorila je tipične lučke dizalice u fascinantnu svjetlosnu skulpturu velikih dimenzija, koja slavi let galeba kao izraz slobode. Kao dio scenografije pozornice na De Francheskijevom gatu postavljena je instalacija Digital koja ukazuje na industrijsko-tehnološko naslijeđe Rijeke. Pixel Wall, svjetlosna je instalacija ispred zgrade Pomorskog i putničkog terminala na Molo longu. Instalacija Migrant Waves postavljena je u nastavku lukobrana, i podsjeća na luku kao mjesto migracija, jednu od središnjih tema Europske prijestolnice kulture. Ona simbolizira i valove – one morske i one zvučne.
18.00
Hrvatski grad Rijeka nosit će tijekom 2020. godine titulu Europske prijestolnice kulture, zajedno s irskim gradom Galwayem. Rijeka, koja dobiva ime po rijeci koja se u gradu ulijeva u Jadransko more, smjestila se, na sjevernom Jadranu, u Kvarnerskom zaljevu, manje od sat i pol vožnje od glavnog grada Hrvatske, Zagreba, ali i od Trsta u Italiji ili Ljubljane, glavnog grada zapadnog susjeda, Slovenije. Zbog takvog geografski položaja i prirodne predispozicije za razvoj luke, Rijeka je samo u 20. stoljeću živjela u 7 različitih država. Danas, Rijeka je, s nešto manje od 130 tisuća stanovnika, najveća hrvatska morska luka, većina industrije je ugašena, a grad se razvija u smjeru uslužnih djelatnosti i turizma, sveučilišno je središte i administrativno sjedište Primorsko-goranske županije.
Ali grad čine ljudi, a Riječanke i Riječani i danas su ponosni na svoje brodogradilište i luku, ali i industrijsku baštinu, te najvažnije, stečenu slobodu, otvorenost, prihvaćanje različitosti te je grad po njegovanju tih vrijednosti prepoznat i u Hrvatskoj i u regiji.
Ne slučajno, u sljedećih 365 dana bogat umjetnički program sa više od 600 različitih događanja odvijat će se upravo pod sloganom Luka različitosti.
Uskoro započinje Središnji program otvorenja Europske prijestolnice kulture u Rijeci pod nazivom Opera Industriale koji se događa u Riječkoj luci, snažnoj identitetskoj točki Rijeke. U povijesti i sadašnjosti grada luka je simbol moderne i otvorene Rijeke, a izborom ovog prostora za lokaciju svečanog otvorenja, Rijeka Europi šalje poruku o važnosti Luke različitosti, o skladu koji je moguć samo ako postoji sigurna luka koja prihvaća jedra svih boja.
U ovom nas programu otvorenja očekuje sve samo ne klasična priredba. Sukus izvedbe čine zvuk, glazba i buka te efekti koji nastaju kombinacijom svjetlosti i tame. A snažnim simbolima u izvedbi, Rijeka će odati poštovanje svojim radnicima, iz luke, brodogradilišta, tvornica, koji su stoljećima doseljavali u grad i gradili ga. Gradili su tako i identitet grada, a bilježili ga umjetnici, pa je ovo otvorenje i oda riječkoj umjetničkoj avangardi i tradiciji kraja koji ju okružuje. I konačno, Opera Industiale, podsjetit će nas na temeljne društvene vrijednosti na kojima je izgrađena moderna Europa.