Iz malog laboratorija, skromnih financija, petero je ljudi pred svijet izašlo s revolucionarnim otkrićima
Više u VIDEOPRILOGU IZNAD!
Svijet se bori sa rastućim brojem smrti zbog tumora – a pomoć stiže i iz Hrvatske. Tim riječkih znanstvenika objavio je rad u prestižnom časopisu Nature Immunology.
Rad se temelji na prirodno-ubilačkim stanicama koje patroliraju našim tijelom i odmah reagiraju na svaku promjenu – čestitke stižu iz cijelog svijeta, a evo gdje u nama i kako leži obrana od tumora.
O riječkom timu priča cijeli znanstveni svijet. Uspjelo im je postaviti temelje za izlječenje raka. NK stanice, koje pripadaju limfocitima patroliraju organizmom i ubijaju tumorske ili inficirane stanice.
“Te svoje funkcije zadobivaju tijekom razvoja i mi smo pred jedno cirka deset godina, znači to je već dugi period. Napravili smo jednog genetski modificiranog miša. Primijetili smo da su te stanice kasnije bile hiper reaktivne, da su bolje ubijale tumore”, pojašnjava Bojan Polić, vođa znanstvenog tima.
Ispitivanjem još jednog genetski modificiranog miša otkrili su da se sve događa tijekom razvoja stanice.
“Mi smo jako daleko od toga da kažemo da smo dobili lijek za rak, mi smo skužili jedan novi mehanizam i kao stvari funkcioniraju na razini stanice, a sada će drugi znanstvenici morati raditi malo više na tome da se dođe do toga da se to može primijenit”, kazala nam je Vedrana Jelenčić, znanstvenica s Medicinskog fakulteta u Rijeci.
Oni su radili godinama. A onda je o njihovom uspjehu došla potvrda iz svjetskih znanstvenih krugova.
“To je nešto što jednom u ne znam koliko vremena da uspije i to je vrlo jak rezultat, tako da mi smo svi bili jako sretni, zvali navečer, vikali navečer.. Evo, rezultati su došli iz Amerike”, otkrio nam je Felix Wensveen, znanstvenik s Medicinskog fakulteta u Rijeci.
I to im nije prvi put. U srpnju je isti tim dokazao povezanost šećerne bolesti tipa 2 s virusnim infekcijama.
“Ako ste pretili definitivno se cijepite i prevenirajte različite virusne infekcije, jer postoji velika opasnost da ćete razviti šećeru bolest tipa 2”, naglašava Marko Šestan, znanstvenik s Medicinskog fakulteta u Rijeci.
Iz malog laboratorija, skromnih financija, petero je ljudi pred svijet izašlo s revolucionarnim otkrićima.
Ida Balen
Sveučilište u Rijeci: Rad predstavlja rezultat šestogodišnjeg istraživanja
Prestižni časopis Nature Immunology objavio je rezultate istraživanja grupa znanstvenika sa Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, koju predvodi prof. dr. sc. Bojan Polić. Uspjeli su razjasniti dosad neutvrđen način na koji vrsta limfocita poznata kao NK stanica postaje reaktivna prema tumorima i virusima.
Rad predstavlja rezultat šestogodišnjeg istraživanja, a rezultati bi mogli uvelike pridonijeti poboljšanju postojećih eksperimenata na iznimno obećavajućim imunološkim terapijama protiv karcinoma.
Najveći doprinos radu dali su Vedrana Jelenčić i Felix Wensveen, a na istraživanjima su sudjelovali i Marko Šestan, Inga Kavazović, Maja Lenartić, Sonja Marinović i Berislav Lisnić.
Rad objavljen u Nature Immunology gotovo je u cijelosti izrađen na Zavodu za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta, a tim je surađivao i s Yenanom Brycesonom i Timom Holmesom s Instituta Karolinska u Stockholmu te s Veronikom Sexl i Michaelom Prchal-Murphy s Veterinarskog sveučilišta u Beču.
Nakon otkrića mehanizma putem kojeg virusne infekcije utječu na razvoj dijabetesa objavljenog u srpnju, ovo je timu prof. Polića druga objava u ovom prestižnom znanstvenom časopisu, u ovom kratko periodu. Za hrvatske, a i svjetske standarde to je izniman uspjeh, tim više što se radi o dva potpuno različita projekta i činjenici da istraživanja gotovo u potpunosti nastaju na hrvatskoj instituciji, u financijskim uvjetima mnogo skromnijim no što ih imaju znanstveni timovi sa sličnom razinom postignutih rezultata.
Tzv. stanice NK (Natural Killer Cells) treća su najzastupljenija podvrsta limfocita i za razliku od limfocita B i T, reagiraju prve kad neka infekcija ili tumor napadnu organizam. No stanice NK imaju čitav niz inhibicijskih i aktivacijskih receptora na svojoj površini kojima prepoznaju promjene inficirane ili tumorski promijenjene stanice. Zbog toga prilikom razvoja prolaze kroz proces ”učenja” tijekom kojeg se određuje njihova rekativnost preko aktivacijskih receptora.
Prof. Polić i suradnici uočili su još prije desetak godina da to nije jedini mehanizam »edukacije« stanice. Nakon višegodišnjih eksperimenata dokazali su da aktivacijski receptor NKG2D sudjeluje u ”učenju” aktivnosti drugih aktivacijskih receptora. Njihova saznanja odudaraju od dosad poznate teorije i bacaju novo svjetlo na cijeli proces ”učenja” stanice NK, što bi moglo biti i važno u razvoju novih lijekova i terapija.
Kako su stanice NK vrlo moćne u svom anti-tumorskom i anti-virusnom djelovanju, postoji veliki potencijal njihove uporabe u terapeutske svrhe. Stanice NK mogle bi odigrati važnu ulogu u razvoju imunoloških terapija jer, za razliku od limfocita T i B, nisu do sada identificirane kao glavni pokretači autoimunih procesa kojima se oštećuju i zdrave stanice i tkiva.
Poznavanje molekularnih mehanizama u procesu razvoja stanica NK pruža mogućnosti da se njima manipulira kako bi se pojačala njihovu reaktivnost u borbi protiv tumora ili virusnih infekcija.