ČAK 8000 KNJIGA

Vila Ružić na Pećinama krije mnogobrojne tajne; Ovo je samo jedna od njih!

Idi na originalni članak

U Vili Ružić na Pećinama danas se čuvaju predmeti koji čine Spomeničku knjižnicu i zbirku Mažuranić-Brlić-Ružić

Oglas

Spomenička knjižnica i zbirka obuhvaća 8000 knjiga iz perioda od 16- 19. stoljeća, zbirke fotografija, dokumenata…

“Zatim tu je zbirka arhivalija također spomenutih obitelji s mnogo drugih obitelji vezanih za to, zatim je tu namještaj uporabni i ukrasni predmeti, umjetnički pribor. Slike do onih sitnih malih predmeta kao recimo kuhače koju je upotrebljavala IBM ili drugi manje atraktivni pribor koji ne stoji u salonu na stolu ali može se pokazati”, pojašnjava Theodor De Canziani, skrbitelj Spomeničke knjižnice i zbirke Mažuranić-Brlić-Ružić.

Vila Ružić obiteljska je kuća koju je dao graditi Viktor Ružić, stariji, hrvatski ban i ministar pravde te advokat, kulturni radnik i slikar, doktor prava. Izgrađena je 1938. prema projektu arhitekta Davida Bunette.

“Predmeti nisu postavljeni u vitrinu s natpisima. Među predmetima se čovjek kreće, na stolicama može sjesti, nema traka koje brane pristup umjetninama. Može se doživjeti prošlost na jedan suvremen, naš osobit način”, dodaje Theodor De Canziani.

Više u VIDEOPRILOGU:

Novinarka: DOLORES VLAHOV PAULIĆ
Snimatelj: DOMINIK DUDIĆ
Montažer: DORIAN CAR FLAVIANO

Posjete su moguće uz prethodni dogovor kao i organizacija kulturnih programa. Glas o ovom malom kulturnom blagu stiže i do turista i medija izvan Hrvatske.

“Prije pandemije godišnje je ovdje prošlo kućom 2,5-3 tisuće ljudi, sada, to je jedna mala zbirka za vrijeme pandemije, brojka se znatno snizila”, kaže De Canziani.

Nema organiziranih dolazaka velikih grupa te je u prošloj godini prostor posjetilo 480 osoba. No primjetan je u prvih osam mjeseci ove godine pojačan interes.

U zbirci se ističe ( 34) prsten Smail-age Čengića.

“Prsten je osobit sam po sebi kao predmet, jer je to prsten koji ima svoju simboliku, već u svom obliku i u salamanderu, životinji koju ima u svojoj ostaklini i vjerojatno je bio nekakva amajlija samom Smail agi. Postao je zato i našim zaštitnim znakom zbirke jer govori o vječnosti”, objašnjava De Canziani.

Vrijednost postojeće zbirke je njezina cjelina. Arhivsko gradivo u Spomeničkoj knjižnici i zbirci Mažuranić-Brlić-Ružić zaštićeno je pokretno kulturno dobro u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Exit mobile version