Bezobzirno napuštanje kućnih ljubimaca na cesti kako bi vlasnici otišli na odmor postala je nažalost uobičajena praksa koja za životinje ponekad može završiti kobno
Oni savjesniji psa ostavljaju u azilu. U onom u Viškovu trenutno je smješteno 80-tak takvih pasa, većinom mješanaca.
“Stižu raznih dobi a najteže nam pada kada dođu stariji psi, starčići kojima ove vrućine nikako ne pogoduju”, kaže Eli Trubić, volonterka Društva za zaštitu životinja Rijeka.
Upravo je takav i Vuki, 10-godišnjak koji je u ovaj azil stigao u vrlo lošem zdravstvenim stanju.
“Kad je stigao bio je toliko kritičan da mu je lanac bio ispod kože, srastao sa kožom tako da smo mu prvo morali napraviti operativni zahvat da mu odstranimo taj lanac”, prisjeća se Eli Trubić.
Više u VIDEOPRILOGU:
Novinarka: MIRJANA MAROHNIĆ
Snimatelj: MLADEN SRIĆA
Montažer: DORIAN CAR FLAVIANO
Nadajmo se da će Vuki pod stare dane naći svoj novi dom. Nije zahtjevan ni lajav, miran je i odlično bi se snašao u novom okruženju, kažu volonteri koji se brinu o njemu.
Tu su i Larisa, Lena i Luna koje također čekaju udomitelje.
“Evo jako tužno ih je vidjeti ovako zatvorene u boksićima gdje čekaju da ih netko primijeti i udomi , križanci su hrvatskog ovčara imaju 3 mjeseca”, puna ljubavi govori Eli.
Ako pitate ljude u azilu što im najviše treba, reći će odmah, udomitelji i volonteri.
“Imamo par žena koje su 5 do 6 dana u tjednu od ranih jutarnjih sati ovdje, znači od 6 i pol 7 već budu ovdje”, pojašnjava Eli, volonterka Društva za zaštitu životinja Rijeka.
A posao volontera nije nimalo lak, ispričala nam je Radmila koja o životinjama u azilu brine već pune 4 godine. Radi se od ranog jutra koji započinje čišćenjem boksova i šetnjom pasa.
“Poslije toga je hranjenje pasa, pranje boksova čišćenje, mijenjanje vode – to je fizički posao i tada možete biti zadovoljni da ste napravili dobro za toga psa”, kaže Radmila Jotanović, volonterka Društva za zaštitu životinja Rijeka.
“Sigurna sam da naši psi u azilu imaju sve ono što je psu potrebno, osim što se zovemo azil”.
Životinjama tijekom ljetnih vrućina treba posvetiti više pažnje. Kako nemaju znojne žlijezde, ne znoje se pa svoju temperaturu reguliraju dahtanjem te su u povećanom riziku od toplotnog udara.
“Za vrijeme ovih sparnih dana bilo bi dobro da im češće mjenamo vodu. Može se čak pustiti više posudica hrane sa uvijek svježom vodom, mijenjati što češće hranu, izbjegavati davati mokru hranu – ona se jako često na ovim vrućinama pokvari – što dovodi do proljeva i gastroenteroloških problema”, pojašnjava veterinarka Antonela Vlahović.
Vrući asfalt psima oštećuje šape pa ih i zbog toga nije uputno šetati u najtoplije doba dana, odnosno od 10 do 17 sati. Izrazito dahtanje, visoka temperatura, gubitak koordinacije i kolaps neki su od znakova toplotnog udara.
“Takvu životinju stavite odmah u auto nemojte nas zvati na telefone – tu gubimo dragocijeno vrijeme i stavite životinju u klimatizirani auto i možete je hladiti hladnim oblozima i što prije veterinaru”, savjetuje vlasnike pasa Antonela Vlahović.
Pasmine koje imaju kratku njušku izloženije su toplinskom udaru.
“Francuski buldog, američki buldozi bokseri zbog smanjenog kapaciteta pluća i kratk njuške oni ne mogu izventilirat tu vrućinu”, kaže veterinarka.
Životinjama koje su pasminski bez dlake njuškice i vrhove ušiju valja zaštititi kremom sa visokim faktorom. Pasmine koje imaju podlaku je najbitnije ne šišati, njima dlaka zapravo služi kao izolator.
“Recimo australski ovčari, border koli tornjaci, šarplanincii te dlakavije pasmine”, savjetuje veterinarka Antonela.
Uz još jedan savjet – ne ostavljajte kućne ljubimce u automobilima, i naravno brinite o njima. Volite ih, vratit će vam višestruko!, donose reporteri Kanala RI.