Započeo 23. Međunarodni festival malih scena u Rijeci, traje do 10. svibnja

Idi na originalni članak

Predstavom Antigona-2000 godina kasnije izvedenom u skladištima Kampusa, u izvedbi kazališta Ulysses i sarajevskog MESS-a te u režiji Lenke Udovički, službeno je započeo 23. Međunarodni festival malih scena koji će trajati od 03. do 10. svibnja. Sve ovogodišnje predstave odigrat će se u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku.

Oglas

Radni slogan ovogodišnjeg festivala jest „Gori li kazalište?“. Na taj način želi se ilustrirati uvjerenje da umjetnost u vrijeme iskušenja i kriza mora ostati na poprištu čovjekovih zebnji i napora. Tematski, ovogodišnje festivalske izvedbe, baveći se intimnim i društvenim pitanjima, metafizičkim dilemama i suočavanjem s prošlošću, ulijevaju se u zajednički prostor današnje čovjekove sudbine na koju pokušavamo utjecati po mjeri vlastite savjesti, ističu u organizacijskom odboru festivala.

Organizatori napominju kako ovogodišnje predstave koje su izabrali neće biti jeftine i mlake, neće težiti za spektaklom, niti robovati samozadovoljnim trendovima, naprotiv vjeruju kako će one, kroz iskreno autorsko promišljanje i požrtvovani iskaz glumaca na pozornici, doprijeti do boljeg čovjeka, od onakvog kakav on uistinu jest.

 

Predstave  koje još stignete pogledati ako već nisu rasprodane jesu “BELLA FIGURA” redatelja Borisa Liješevića, a u izvođenju Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. U predstavi igraju poznati hrvatski glumci poput Ksenije Marinković, Dušana Bućana, Milana Pleštine, Olge Pakalović i ostalih. Nagrađivana francuska spisateljica Yasmina Reza jedna je od najintrigantnijih i najizvođenijih kazališnih autora u posljednjih dvadesetak godina. Reza se u komadu ponovno bavi svojom najomiljenijom temom – razotkrivanjem praznine koja se nalazi skrivena ispod brojnih slojeva buržoaskih vrijednosti. U komadu su svi likovi pripadnici višeg srednjeg sloja, školovani i situirani, osim Andree, koja dolazi iz predgrađa, ima slabo plaćen posao, i u svemu je čista suprotnost svima ostalima – nije profinjena, izgleda jeftino, kaže sve što misli, prosta je. Situaciji nema rješenja, jer život se nastavlja sa svim svojim izazovima, a kraj je samo stanka između upravo viđene situacije i one neizgovorene, koju je lako zamisliti, a koja će tek doći. Predstava je na rasporedu 06. svibnja u 19 i 30 sati.

Predstava beogradskog Teatra Zvezdara nastala po komadu proslavljenog američkog Cormacka Mc Carthya, “VLAK” režirao je proslavljeni  glumac i redatelj Vojislav Brajović. U predstavi osim redatelja glumi poznati srpski glumac Sergej Trifunović. Radnja predstave odvija se oko profesora ateista koji se baca pod vlak, a spašava ga bivši robijaš. Njih dvojica vode raspravu o smislu i besmislu, o vjerovanju i nevjerovanju, o razočarenju zbog onoga što se u svijetu događa, o vječnom pitanju zašto uopće živimo. Predstava je na rasporedu 07. svibnja u 19 i 30 sati.

Drama “POLUDJELA LOKOMOTIVA” Slovenskog narodnog gledališča iz Ljubljane u režiji Jerneja Lorencija donosi priču o strojovođi i ložaču koji odluče da će s nevjerojatnom brzinom potjerati svoju parnu lokomotivu preko svih razumnih granica, postaja i signala. Željeli bi doživjeli uzbudljivi vrhunac brzine i zanosa i vidjeti kako je na drugoj strani. Ispostavi se da nije riječ o običnim željezničarima, nego o ozloglašenim zločincima, koji su izmakli ruci pravde. Njihov opasni eksperiment pokvare putnici, koji žele zaustaviti siloviti vlak. Tako se ludi pokus katastrofe metafizičkih razmjera pretvori u “običnu” željezničku nesreću. Predstava je na rasporedu 08. svibnja u 19 i 30 sati.

Bugarski Kazališni laboratorij Sfumato iz Sofije donosi nam zadnju ovogodišnju predstavu “GOGOLJEV SAN” u režiji Margarite Mladenove i Ivana Dobčeva. U opisu djela stoji kako na duhovnom horizontu naše potrage naslućujemo veliku Gogoljevu sjenu, zaogrnutu njegovom slavnom kabanicom kako se tiho šulja golemim(moćnim) Nevskim prospektom- gigantskom emanacijom Carstva kojim dnevno stupa Sankt Petersburg. Taj grad duhova, taj šašavi projekt inspiriran rajskim Jeruzalemom Gogolj prepoznaje kao leglo demona i vragova. Gogoljeva ljudska bića žive među njima – svaki ponaosob je svoj vlastiti dvojnik, utjelovljenje svojih bojazni, žudnji i razočaranja. a oni, baš poput svoga tvorca, stoje pred zagonetkom postanja – poput Davida pred Golijatom, poput Edipa pred Sfingom, poput puža pred planinom. Predstavu se može shvatiti kao istraživanje književnog opusa velikog ruskog književnika. Predstava je na rasporedu 09. svibnja u 19 i 30 sati.

 

Exit mobile version