Riječki neboderi dio su našeg identiteta, prepoznatljivi, različiti i posebni
O njima znamo malo, a riječka panorama protkana vertikalama poziva na njihovo istraživanje što su i učinili članovi Društva arhitekata Rijeka odnosno Sekcije koju čine mladi arhitekti i dizajneri.
Neboderi na riječkom području izgrađeni su 60-80 tih godina 20 stoljeća.
“Igor Emili koji je projektirao veći dio riječkog Starog grada a njegovi neboderi na Podmurvicama jedni su od kvalitetnijih i ljepših arhitektonskih takve stambene gradnje. Ili recimo kozalski neboderi koji su specifični svojim tlocrtom u obliku X čija autorica je Ada Felice”, za Kanal RI govori Gorana Stipeč Brlić, predsjednica Društva arhitekata Rijeka
Više u VIDEOPRILOGU:
Novinarka: DOLORES VLAHOV PAULIĆ
Snimatelj: DOMINIK DUDIĆ
Montažerka: ESTA DEŠPOJA
Neboderi su u centar istraživanja dospjeli kroz festival imena Neboderi – Grad među oblacima.
“Kroz njega smo htjeli upoznati širu javnost s mogućnošću pozitivizacije slike nebodera – kako prostore učiniti kvalitetnijima i kako tu negativnu sliku u javnosti prikaziti kvalitetnijom”, pojašnjava Ana Orlić iz Društva arhitekata Rijeka.
Na Rastočinama u jednom neboderu živi čak petstotinjak stanara.
“Ako pogledamo Rastočine imamo velike stambenjake, betonske vertikale koji u svom parteru nemaju ništa, trgovine, nemaju pristup autobusa, nemaju gdje parkirati – to su ti dodatni problemi, nije problem u samom neboderu već više u okruženju koje je oko njega”, ističe Martina Mataija. članica Društva arhitekata Rijeka.
Po završetku festivala svi prikupljeni materijali, istraživanja, objedinjeni su u publikaciju “Neboderi, priručnik za aktivaciju”.
Pregledno i sistematično, od istraživačkih tekstova do konkretnih savjeta za organizaciju i dizajnersko promišljanje, publikacija nudi uvid u povijest nastanka riječkih nebodera.
Najviše su se pri tom bavili krovnim površinama.
“Većina krovova je prohodna, što puno stanara niti ne zna. Oni su projektirani da imaju i tuševe, projektirani su kao sunčališta i šteta je da se to zapusti i ne koristi”, otkriva Ana Orlić iz Društva arhitekata Rijeka.
Upravo takvim prostorima pokušali su dati neku novu vrijednost. Ne za pojedine stanare, koji često znaju prisvajati zajedničke prostore, već za sve. Mogu postati mjesta različitih manifestacija, susreta ili jednostavno mjesto odmora.
“Jedan pozitivan primjer je neboderska knjižnica organizirana na Rastočinama. Na ulazu u neboder stavljene su police za knjige i priručna knjižnica koju su stanari mogli koristiti i to je zaživjelo nekoliko godina sigurno”, govori Ana Orlić.
Publikaciju “Neboderi- priručnik za aktivaciju” moguće je nabaviti u Društvu arhitekata Rijeka, donosi Kanal RI.