Uoči održavanja sjednice Općinskog vijeća Općine Viškovo na kojoj će se raspravljati o prijedlogu općinskog proračuna za 2016. godinu vijećnici Općinskog vijeća Općine Viškovo Mirna Međimorec, Milan Pavelić i Sanjin Božić uputili su javnosti priopćenje u kojem izražavaju nezadovoljstvo, kako vele, “neprobavljivim dokumentom” kojim se želi tek zadovoljiti formu, kao i drugim nerješenim pitanjima u Viškovu.
Priopćenje prenosimo u cjelosti.
“Kraj je godine blizu, vrijeme kada podvlačimo crtu pod proteklu godinu i planiramo aktivnosti za godinu pred nama.
Vrijeme je to, kada se moramo odvažiti na nove visoke ciljeve, vrijeme kada si obećajemo biti bolji i uspješniji nego do sada. Sasvim je logično očekivati da i administracija Općine Viškovo ima slična promišljanja i ambicije. Ili?
Na žalost, čak i letimični pogled na prijedlog proračuna za 2016. godinu daje naslutiti da smo opet iz općinske kuhinje dobili tek još jedan neprobavljivi dokument, izrađen po već iskušanom starom receptu – kopiraj prošlogodišnje brojke, nasumično promijeni nekoliko stavki, zadovolji formu i sve će biti u redu.
Bljutav je to blagdanski kolač kojega iz godine u godinu moramo progutati, a potom i skupo platiti. Naravno da smo iz Ureda Načelnice Općine Viškovo zatražili detaljnija pojašnjenja mnogih predloženih stavaka proračuna. Pojašnjenja koja smo dobili puna su formalnih pozivanja na neke pravilnike, zakone i dokumente koji očito postoje samo zato da bi se formalno sastavio proračun koji zapravo ima jedini cilj zadovoljiti klijentelističke interese lokalnih „političkih elita“. „Pojašnjenja“ naše općinske administracije nisu nam dala odgovore na postavljena pitanja.
U odgovorima nismo pronašli niti jedno čvrsto uporište koje bi nas ponukalo da podržimo predloženi proračun.
„Status quoračun“
Brojna izvješća i analize pokazuju enorman porast broja stanovnika Općine Viškovo u posljednjih 10 godina, pa smo tako dostigli gustoću naseljenosti od 760 stanovnika/km2 naspram državnog prosjeka od 75 stanovnika/km2. Intezivno doseljavanje stanovništva i izgradnja privatnih i poslovnih objekata generira vrlo izdašan priljev sredstava u proračun kroz komunalne doprinose, naknade i porezne prihode na dohodak radno aktivnog stanovništva.
Analiza proračuna proteklih nekoliko godina i projekcija za naredne dvije godine, jasno govori kako se politika donošenja najvažnijeg dokumenta za Općinu Viškovo temelji tek na pasivnom ubiranju komunalnih nameta i poreza, bez ikakvih ambicija da se iskoristi prilika i na krilima pozitivnog trenda porasta prihoda osigura dugoročna stabilnost općinskog proračuna donošenjem jasne strategije razvoja Općine.
Na žalost, općinska je administracija samo lijena služba za preraspodjelu proračunskih viškova u kupnju zemljišta koja su bitna za očuvanje partikularnih stranačkih interesa i servisiranje glasačke mašinerije.
Izgradnja komunalne infrastrukture, pokretanje razvojnih projekata te usvajanje vizije i strategije razvoja nisu na listi prioriteta. Istovremeno, dakako, nije propuštena prilika da se porast prihoda adekvatno reflektira na troškove plaća općinske administracije, pa je tako iznos troškova za plaće od 5 milijuna kuna u 2012. godini, narastao na planiranih preko 9 milijuna kuana u projekciji za 2016. godinu.
I dok je računovodstvenom gimnastikom na papiru donekle moguće prikriti posljedice ovakvog „upravljanja“, svakodnevni život stanovnika Općine Viškovo odaje sasvim drugačiju, tužnu sliku. Od samog trenutka kada ujutro otvorimo oči i udahnemo smrdljivi zrak s jednog od tri općinska deponija, svjedoci smo sustavnog nerada i nereda.
Nogostup zvan čežnja
Krećući na posao, kojeg uglavnom obavljamo u nekoj susjednoj općini ili gradu, jer našoj Općini poticanje poduzetništva nije na listi prioriteta, postalo nam je normalno nebrojeno puta automobilom naletjeti na rupe na oštećenom kolniku.
To dakako vrijedi za ono malo vremena kada smo u situaciji putovati brzinom većom od 20 km/h, jer beskrajne su kolone vozila na zagušenim prometnicama vrlo važan dio svakodnevice u našoj Općini Viškovo. Dok tako puževim korakom milimo u nepreglednoj koloni vozila, imamo priliku gledati našu dječicu koja veselim korakom idu prema školi, dijeleći kolnik sa automobilima. Pogađate, izgradnja nogostupa zapela je u ladici naše općine, neke agencije, nekog ureda, nekog ministarstva. Uostalom rješavanje tog problema nije na listi prioriteta.
Uzgred budi rečeno, ta je naša škola na rubu kapaciteta, ali kaže naša općinska administracija da se tu ništa ne može napraviti u kratkom roku. Novu školu ćemo jednom možda izgraditi na području radne zone Marinići tik uz deponij i Crnu jamu Sovjak. EU sredstva nećemo niti pokušati privući, jer eto nema trenutno raspisanih natječaja, a uostalom, sva ta gungula s EU fondovima nije tako jednostavna kako mi mislimo.
Zato ćemo se radije zadržati na poslovično izdašnom financiranju turističke zajednice, boćališta Marinići i nogometnog kluba Halubjan, žestoko opravdavajući racionalnost takvog trošenja javnog novca.
U cijeloj priči posebno boli činjenica da se sve investicije Općine Viškovo realiziraju po cijenama koje daleko nadmašuju one tržišne. Tako ćemo primjerice, bez puno razmišljanja kupiti zemljište čija se vrijednost procjenjuje na temelju cijena iz oglasnika, kao u slučaju otkupa zemljišta za rotor u Marinićima, uopće ne dovodeći u pitanje stručnost i kvalifikacije procjenitelja, inače dugogodišnjeg ekskluzivnog općinskog poslovnog partnera.
Zlatno vrtićko doba
Govoreći o investicijama, teško je ne dotaknuti se i teme dječjih vrtića. Ranije spomenuti prirast stavnovništa, rezultirao je s ukupno 625 djece vrtićke dobi, od kojih 232 pohađa Dječji vrtić Viškovo, kojemu je osnivač Općina Viškovo, a ostalih 425 djece pohađa vrtiće drugih osnivača. Zavidne su to brojke i ne bi tu bilo ništa sporno kada ne bismo bacili oko na iznos sredstva koja se izdvajaju za smještaj te djece.
Tako za smještaj 425 djece u privatni smještaj Općina Viškovo godišnje izdvaja 18 tisuća kn po djetetu (ukupno 7.689.583,00 kuna ). Za smještaj djece u općinskom vrtiću u koji je investirano preko 30 milijuna kuna, izdvaja se međutim, gotovo 25 tisuća kuna po djetetu, odnosno preko 50% više. Logično se nameće pitanje, kako to da je sve što organizira, poduzima i plaća Općina Viškovo tako pretjerano skupo?
Smrad na vrhu brda
Svakodnevno svjedočimo kako privatni investitori u rekordnom roku, brzo i učinkovito realiziraju svoje investicije (benzinska postaja Petrol, trgovački centar Lidl), dok svi projekti od javnog interesa za Općinu Viškovo u pravilu nailaze na probleme i višegodišnje zastoje u realizaciji. Od problematičnih raskrižja, svih glavnih prometnica punih rupa, pa sve do Viškovske zaobilaznice, svi su projekti desetljećima u planu i nikako da se pokrenu, a kamoli završe. Gorak okus u ustima dodatno pojačava sramotni projekt ŽCGO Marišćina, koji nas svojim „mirisom“ svakodnevno otprati na počinak.
Zar je uopće potrebno spominjati da TD Ekplus d.o.o. za taj svoj propali projekt još nije uplatio niti jednu kunu komunalne naknade, iako je ta „investicija“ dodatno urušila kvalitetu života stanovništva Općine Viškovo?
Što reći, osim one stare primorske; riba uvijek smrdi od glave.”, stoji u priopćenju viškovljanskih vijećnika.