"BOLJI TRETMAN VODE"

Zelič: “Želimo urediti šetnicu od Continentala do kanjona Rječine ali i centrom grada prema Delti i moru”

Idi na originalni članak

Kandidat za gradonačelnika Rijeke Nebojša Zelič uvodno je naglasio da je pristup Rječini, iako Rijeka po njoj nosi naziv, ograničen i neuređen

Oglas

Možemo! Rijeka u ponedjeljak, na Svjetski dan voda čija je ovogodišnja tema vrednovanje vode, konferencijom za medije održanom na platou ispred Hotela “Continental” pored Rječine naslovili su pitanja pristupa i uređenja Rječine i Mrtvog kanala te upravljanja neiskorištenim vodnim potencijalima grada Rijeke.

Kandidat za gradonačelnika Rijeke Nebojša Zelič uvodno je naglasio da je pristup Rječini, iako Rijeka po njoj nosi naziv, ograničen i neuređen, da je Mrtvi kanal godinama zanemaren, a da na divlja odlagališta otpada nailazimo od mlinova do samog centra grada.

“Kada se sve zbroji, Riječanke i Riječani u svom se gradu teško mogu susresti s vodom. Međutim, moguće je, i to bez velikih ulaganja, aktivirati postojeći prostor i njegove kvalitete. Neki od koraka su uređenje šetnica sjeverno od “Continentala” prema kanjonu Rječine te južno centrom grada, prema Delti i moru.

Takve prostorne intervencije otvaraju komunikaciju grada s vodom te kvalitetne prostore za rekreaciju i zdravo kretanje gradom.

Možemo krenuti i s postepenim uređenjem i ozelenjavanjem Delte, a ne godinama čekati konačni projekt uređenja i rješavanje kompliciranih imovinskih i pravnih odnosa. Možemo urediti stepenasti pristup Rječini. Možemo očistiti Mrtvi kanal koji već dvadeset godina nije očišćen. Možemo izgraditi pješački most od Hrvatskog narodnog kazališta do zgrade Exportdrva te na taj način produžiti Verdijevu ulicu i spojiti dva važna kulturna i javna prostora.

Možemo i na razne načine valorizirati riječke podzemne potoke – izgubljene prirodne oaze. Otkrivanjem rukavaca i stvaranjem zelenih džepova diljem grada možemo višestruko poboljšati i kvalitetu života i javni prostor.”, naglasio je Zelič

Međutim, kaže Zelič, odnos grada i vode ne podrazumijeva samo prostor za odmor i rekreaciju dostupan svima, već i aktivnu borbu protiv klimatskih promjena.

“Linija od Rječine do Jadranskog mora ključna je za čistoću zraka i upijanje viška oborinskih voda, snižavanje rastuće temperature, očuvanje bioraznolikosti kao i za utjecaj na zdravlje stanovnika. Građanke i građani moraju dobiti pristup vodi po kojoj je grad dobio ime”, kazao je Zelič.

O brzim komunalnim politikama koje mogu bolje iskoristiti vodni potencijal Rijeke govorio je član inicijativnog odbora Možemo! Rijeka Orjen Petković koji je uvodno podsjetio da, osim Rječine i Mrtvog kanala, u Rijeci postoje i mnogi vodotoci pod zemljom koji se protežu cijelim gradom a o kojima Riječani i Riječanke, a očito i gradska uprava, malo znaju.

“Njihova čista voda izlijeva se u more te ni na koji način nije valorizirana niti iskorištena. Kao zeleno-lijeva opcija, znamo da možemo iskoristiti svo riječko bogatstvo podzemnih vodotoka. Primjerice, za zalijevanje zelenih površina koristi se vodovodna voda tretirana klorom, čija je cijena veća od 14 kuna po kubiku. Osim što je to skupo, zapravo je i nepotrebno. Za održavanje zelenila možemo koristiti vodu podzemnih vodotoka, lako dostupnu u velikom dijelu grada.

Također, vidimo da su ulice našeg grada prljave, a Grad ovaj komunalni i sanitarni problem opravdava upravo cijenom klorirane vodovodne vode koju koristi za pranje. Kao i za održavanje zelenih površina, nema potrebe da se ulice peru kloriranom vodom. Isti rezultati, a pritom višestruko ekološkiji i održiviji, mogu se postići korištenjem vode riječkih potoka.

Dugogodišnja nebriga o stanju vodoopskrbne mreže dovela je do ogromnih gubitaka vode u cjevovodima ispod Rijeke. Takva nebriga stvara tri velika problema: ostavlja dugotrajne posljedice na budžete građanki i građana time što kontinuirano povećava cijenu kubika vode, stvara velike gubitke čiste i pitke vode koja je sve važniji resurs diljem svijeta te ugrožava sigurnost jer postepeno uništava temelje građevina i prometnica. U zadnjih desetak godina, pamtimo puknuća glavnih cjevovoda na Jadranskom trgu, u ulici Pomerio te na Zametu – srećom, bez ozljeda.

Ukratko, mi smatramo da možemo održivo koristiti vodu za održavanje javnih površina te da možemo ubrzati rekonstrukciju riječke vodovodne mreže”, zaključio je Petković.

Exit mobile version