Hrvatska je ukupno na svjetskim prvenstvima osvojila pet medalja – jedno zlato, tri srebra i jednu broncu.
Nakon što je na posljednja tri velika turnira, svjetskom prvenstvu u Kataru 2015. te europskom prvenstvu u Poljskoj i olimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. osvojila samo jednu medalju i to broncu iz Poljske, hrvatska rukometna reprezentacija nalazi se pred novim izazovom – svjetskim prvenstvom koje će se od 11. do 29. siječnja održati u Francuskoj.
Zanimljivo, hrvatski rukometaši su i u Rio de Janeiru i Dohi poraženi u četvrtfinalu od Poljske. Protiv Poljske smo igrali i na posljednjem europskom prvenstvu, a svi još uvijek pamtimo ‘čudo iz Krakowa’, pobjedu hrvatske vrste 37-23 u jednoj od najnevjerojatnijih utakmica u povijesti hrvatskog sporta. Tom su pobjedom odabranici Željka Babića izborili plasman u polufinale, a potom osvojili i brončanu medalju.
Portugal 2003. najveći uspjeh
Hrvatska je ukupno na svjetskim prvenstvima osvojila pet medalja – jedno zlato, tri srebra i jednu broncu. Najveći uspjeh naši su rukometaši ostvarili 2003. u Portugalu osvojivši prvo i do sada jedino svjetsko rukometne zlato. Odabranici Line Červara su turnir otvorili šokantnim porazom od Argentine (29-30), a potom nanizali osam pobjeda za veliko slavlje.
Hrvatska je još tri puta stigla do finala (1995, 2005, 2009) i sva tri puta je poražena. Na Islandu je izgubila od Francuske (19-23). Deset godina kasnije u Tunisu od Španjolske (34-40), a 2009. u Zagrebu od Francuske (19-24). Posljednju medalju na svjetskim prvenstvima hrvatski rukometaši su osvojili u Španjolskoj 2013. godine gdje su bili treći. Nakon što su u polufinalu izgubili od Danske (24-30), u dvoboju za broncu slavili su protiv Slovenije (31-26).
Na prvenstvu će nastupiti 24 najbolje reprezentacije svijeta, pri čemu 14 iz Europe. Reprezentacije su podijeljene u četiri skupine po šest ekipa. I ovoga puta nema drugog kruga natjecanja po skupinama, već će se po četiri najbolje reprezentacije iz svake od četiri skupine plasirati u osminu finala, te će se već od te faze igrati na ispadanje.
U skupini s europskim prvacima
Hrvatska će na prvenstvu igrati u skupini C zajedno s europskim prvakom Njemačkom, te Bjelorusijom, Mađarskom, Čileom i Saudijskom Arabijom. U osmini finala križat ćemo se s reprezentacijama iz D skupine u kojoj su Katar, Danska, Švedska, Egipat, Bahrain i Argentina.
![Poljska - Hrvatska [23-37]](https://i.ytimg.com/vi/lWlwUiL-gDE/hqdefault.jpg)
Prvenstvo će se igrati u osam gradova (Pariz, Lille, Nantes, Montpellier, Albertville, Metz, Brest, Rouen), a organizatori su u prodaju pustili 650.000 ulaznica. Cilj je prodati 500.000 ulaznica, a proračun prvenstva je 30 milijuna eura.
Po prvi put u povijesti svjetskih prvenstava na utakmicama će se koristiti video sustav “Video Proof System” koji je testiran na europskom prvenstvu rukometašica u Švedskoj. Sustav će se koristiti samo u dva slučaja – prilikom provjere je li lopta prošla gol crtu, te je li gol postignut prije ili kraja poluvremena ili utakmice.
Do sada je naslov svjetskog prvaka osvajalo devet zemalja. Rekorderi po broju naslova su Francuzi s pet naslova, dok su Švedska i Rumunjska osvojili po četiri titule prvaka. Iza njih slijede SSSR/Rusija i Zapadna Njemačka/Njemačka sa po tri svjetska zlata, Španjolci imaju dva prva mjesta, dok Hrvatska, ČSSR i Jugoslavija imaju po jedno zlato. Katar je jedna neeuropska reprezentacija koja je osvojila medalju i to srebro na posljednjem SP-u koje je organizirano upravo u toj zemlji.
Vatreno krštenje za Dinarta
Francuzi će ponovo biti jedan od glavnih kandidata za zlato, međutim svoju ranjivost su pokazali na olimpijskim igrama u Rio de Janeiru gdje su izgubili u finalu od Danske. ‘Galske pijetlove’ predvodit će Didier Dinart koji je na klupi naslijedio Clauda Onestu nakon što je ovaj napustio klupu na kojoj je sjedio 15 godina osvojivši 13 medalja pri čemu osam zlata.
U krugu najvećih kandidata za odličje su olimpijski prvaci Danci, europski prvaci Nijemci, te već tradicionalno Španjolska i Hrvatska. Iznenađenje bi mogli prirediti Norveška, Island, Švedska i Mađarska.
Ivan Blažević