70 godina nakon uvođenja antibiotika, oni uskoro neće biti djelotvornih ukoliko se nastavi njihova neracionalna potrošnja
Povodom Europskog dana svjesnosti o rezistenciji bakterija na antibiotike
koji se obilježava 18. studenog, u švedskoj prijestolnici Stockholmu u prostorima tamošnjeg Europskog doma održala se konferencija “Keep Antibiotics Working” na kojoj je sudjelovao i hrvatski predstavnik medija – RTL.
70 godina nakon uvođenja antibiotika, oni uskoro neće biti djelotvornih ukoliko se nastavi njihova neracionalna potrošnja. Neracionalnim korištenjem antibiotika olakšava se stvaranje otpornosti kod bakterija na te antibiotike. Mikrobiom čovjekovog organizma neophodan je za normalno funkcioniranje organizma. Geni za rezistenciju mogu se dijeliti između pojedinih mikroorganizama u mikrobiomu. Stručnjaci kažu da postoji velika opasnost od razvijanja i širenja rezistencije kada u mikrobiom uđu otporne bakterije koje mogu biti rezistentne na antibiotike zbog prijašnjeg nepotrebnog uzimanja antibiotika.
Više od 330 tisuća Europljana na godinu umire zbog infekcija povezanih s bakterijama otpornim na antibiotike, a u svijetu njih 700 tisuća, podaci su to Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC). Ako se nastavi ovaj trend, do 2050. godine bi to mogao postati broj jedan uzrok smrtnosti, ispred raka te dijabetesa – zdravstveni stručnjaci na temelju britanske studije tvde kako je riječ o 10 milijuna ljudi.
Vytenis Andriukaitis, povjerenik Europske komisije za zdravstvo i sigurnost hrane kaže kako bi morao postojati globalni monitoring i metodologija. Bakterije mogu putovati od Brazila do Švedske. Traži više laboratorijskih testiranja i slanja podataka od svih država.
#KeepAntibioticsWorking službeni je hashtag Europskog dana svjesnosti o antibioticima (EAAD) koji koriste liječnici, medicinske sestre, ravnatelji bolnica, farmaceuti, poljoprivrednici, strukovne organizacije i organizacije pacijenata te vladine institucije. Tim putem na društvenim mrežama tijekom dana objašnjavaju što poduzimaju kako bi osigurali da ti lijekovi i dalje budu učinkoviti.
Kampanju o svjesnosti o rezistenciji bakterija na antibiotike provodi u Hrvatskoj već 13 godina Interdisciplinarna sekcija za kontrolu rezistencije na antibiotike Iskra, koja provodi javnu kampanju specifičnu u Europi orijentiranu prije svega na najmlađe. Sekciju čine predstavnici Ministarstva zdravstva, poljoprivrede i okoliša, stručnjaci iz podrucje veterine, humane medicine, obiteljskih lijecnika, klinickih farmakologa i farmaceuta, veterine, primarne zdravstvene zaštite, bolničkih liječnika, kliničkih mikrobiologa, kliničkih farmaceuta te mnogih drugih.
Sven Pal, voditelj nacionalne kampanje ISKRA (Interdisciplinarna sekcija za kontrolu rezistencije na antibiotike): “U zimskim mjesecima se počinju učestalo javljati infekcije gornjih dišnih puteva koje najčešće uzrokuju virusi. Iako antibiotici ne djeluju na viruse, u mnogim se zemljama s neracionalnom potrošnjom antibiotika u zimskim mjesecima bilježi i rast potrošnje antibiotika, tako je nažalost i u Hrvatskoj. Prehlada ili gripa, te ostale virusne bolesti, najčešće se liječe čajem, medom i limunom te odmorom, a nikako antibioticima. Antibiotici se koriste isključivo na preporuku liječnika u liječenju bakterijskih zaraznih bolesti u trajanju propisanom od strane liječnika, a njihova prekomjerna i često neopravdana upotreba dovodi do otpornosti bakterija na njih.”
Nakon Stockholma, konferencija se sutra održava u Zagrebu u Ministarstvu zdravstva
gdje će govoriti u sklopu Svjetskog tjedna svjesnosti o antibioticima govoriti ministar zdravstva prof. dr. sc. Milan Kujundžić, časnica Svjetske zdravstvene organizacije u RH, prof. dr. sc. Antoinette Kaić-Rak, izvršna direktorica Hrvatskog farmaceutskog društva, doc. dr. sc. Maja Jakševac Mikša te Predsjednica Odbora za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike pri Hrvatskoj akademiji medicinskih znanosti, prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević.