Oprema za zaštitu od bure plaćena je 67 milIjuna kuna, ugrađen je jedan dio i pokazao se beskorisnim, a drugi dio nikada nije ni izašao iz skladišta.
Uprava tvrtke Autoceste Rijeka – Zagreb suočava se problemom rješavanja još jednog beskorisnog projekta vrijednog 67 milijuna kuna. Toliko je ARZ do 2009. godine platio za nabavu 3,5 kilometra burobrana, od kojih je 2,7 kilometara ugrađeno na dionici autoceste Rijeka – Zagreb od Kikovice do tunela Tuhobić, a 807,5 metara burobrana namijenjenih ugradnji na lokaciji prije vijadukta Hreljin i iza njega već osam godina stoji na suncu, kiši i snijegu u Tehničkoj jedinici Rupe, piše Jutarnji list.
Ti ugrađeni burobrani potpuno su beskorisni te je nakon analize koja je nedavno završena utvrđeno da je i 807,5 metara naručenih i plaćenih burobrana također potpuno neiskoristivo te da ne mogu zaustaviti udare bure i omogućiti redovno odvijanje prometa. A problem je još veći jer su ti burobrani, čija vrijednost je 15,5 milijuna kuna, napravljeni specifično za tu lokaciju te ih se teško može iskoristiti negdje drugdje.
Ugovor o nabavi i ugradnji burobrana s tvrtkom Dalekovod potpisao je 2007. godine tadašnji predsjednik Uprave ARZ-a Jurica Prskalo. Ukupna vrijednost nabave i gradnje burobrana bila je 68,3 milijuna kuna.
Godine 2007. kada se krenulo u taj projekt, planiralo se postaviti burobrane duž 11 kilometara od naplatne postaje Grobnik do tunela Tuhobić. No, zaključeno je da je riječ o preskupoj investiciji te je odlučeno da se zaštita od bure izvede u dvije faze, doznaje Jutarnji list.
U prvoj fazi burobrani su postavljeni u ukupnoj dužini od 2767 metara, na dijelovima dionice gdje je brzina vjetra veća od 130 kilometara na sat. Ali upućeni tvrde da postavljeni burobrani smanjuju udare vjetra na brzinu između 30 i 50 metara u sekundi, a zatvaranje autoceste na tom dijelu za neke kategorije vozila počinje pri jačini vjetra 22 metra u sekundi, piše Jutarnji list.
U pripremi tog projekta mjerenja jačine vjetra obavljao je Državni hidrometeorološki zavod, ali oni su navodno mjerili ne na samoj lokaciji postavljanja burobrana, nego na brdu iznad, te su dobivene netočne vrijednosti jačine i smjera vjetra.
Zbog tog propusta lamele na burobranima postavljene su u pogrešnom smjeru te nedovoljno smanjuju jačinu udara vjetra.
Kada se shvatilo da je postavljenih 2767 metara burobrana beskorisno, sve se pokušalo spasiti preusmjeravanjem prometa na južni kolnik i prilagođavanjem za dvosmjerni promet, no i to se zbog prejakih udara vjetra pokazalo nemogućim. Stoga se i dalje, usprkos burobranima, promet na ovoj dionici autoceste zabranjuje.
Želeći spasiti kupljenih 807,5 metara burobrana u ARZ- u su naručili analize Prometnog fakulteta, Fakulteta računarstva i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, koje su pokazale kako bi postavljanje ovog burobrana kod vijadukta Hreljina bilo preskupo, a u konačnici i beskorisno. Stoga se od svega odustalo. Uprava ARZ-a sada je pred problemom kako se riješiti panela koji već devet godina leže i pitanje je u kakvom su stanju, piše Jutarnji list.