ŠTO SE DOGAĐA S DRŽAVAMA BIVŠEG SSSR-A?

Azerbajdžan napao Armeniju, ova u pomoć zvala Rusiju. Analitičar za RTL.hr sve usporedio sa Srbijom. ‘Nemaju kapacitet’

Idi na originalni članak
Foto: Twitter

‘Neki kažu da je Aleksandar Vučić mali Putin, ali ja ne bi išao toliko daleko. On je marioneta za ruske interese u srcu Europe’

Oglas

Napadi na armensko-azerbajdžanskoj granici započeli su novi sukob na prostoru bivšeg SSSR-a. No, suočena s najnovijim porazima u Ukrajini, Rusija je ovog puta zauzela ulogu velikog mirotvorca i smirivatelja napetosti. O tome što stoji iza sukoba Armenije i Azerbajdžana, ali i što se događa sa zemljama bivšeg SSSR-a upitali smo vanjskopolitičkog analitičara Denisa Avdagića.

Kompleksnost na Kavkazu zbog stanovništva i povijesnih elemenata

”Situacija između Armenije i Azerbajdžana je specifična. Ove zemlje su se našle u, blago rečeno, nesporazumu koji je praktički nerješiv”, rekao je Avdagić. Pojašnjava kako je riječ o teritoriju koji je nesporno teritorijalno u Azerbajdžanu, no Armenija zbog vlastitog stanovništva koje tamo živi i pojedinih povijesnih dimenzija pokušava taj prostor vratiti.

”Možemo to dočarati pomoću situacije između Srbije i Kosova. Srbija tu tvrdi da su i neki povijesni elementi za njih prisutni na Kosovu, pa se ne žele odreći uopće tog teritorija”, pojasnio je Avdagić.

No, Avdagić napominje, kako je kompliciranost armensko-azerbajdžanskog sukoba jedinstvena i ne treba se olako uspoređivati s ičim drugim. Također, ne vjeruje kako će doći do većih sukoba na prostoru nekadašnjeg Sovjetskog Saveza.

”Mislim da Rusija nema kapaciteta uletjeti u taj sukob. Postoji međunarodni interes da se ne otvara taj sukob. Treba reći kako je armenski lobij poprilično jak i zahvaljujući tome je dugo i održavao status quo. Azerbajdžan je pak imao tu sreću da je bogat energentima i stječe svoju moć i jača svoje vojne snage”, kazao je vanjskopolitički analitičar.

Azerbajdžanska Oluja?

Rusi u Ukrajini imaju velik problem s vojnim snagama i raspoređivati dodatne prostore na još jedno područje im nikako ne bi odgovaralo. Kada bi se uključili u armensko-azerbajdžanski sukob prvenstveno bi se morali odrediti, a za sada iako su više na strani Armenije. Avdagić kaže kako pokušavaju glumiti humanitarce i posrednike.

”No kada govorimo o ovom sukobu moramo inzistirati na činjenicama. Azerbajdžan, od predraspada Sovjetskog Saveza pa do danas, nije zaposjeo armenijski teritorij, nego upravo obrnuto”, naglasio je Avdagić.

Analitičar vjeruje kako ovaj sukob može jedino završiti potpunom pobjedom jedne strane i ugovorom koji bi zacementirao mir. No tako nešto neće se dogoditi brzo, Azerbajdžan u ovom trenutku nema snage situaciju riješiti vojno.

”Ne bi me iznenadilo da kako Rusija slabi i sve manje može pružiti podršku Armeniji, a Azerbajdžan financijski ojača, da bi moglo uslijediti nešto što možemo nazvati njihovom Olujom”, smatra analitičar.

Odnosi Rusije s bivšim zemljama SSSR-a

Kada se pogleda odnos Rusije s drugim zemljama bivšeg SSSR-a, više se ne može govoriti o normalnim odnosima, jer je Kremlj postao ratoboran. Od Rusije su se najviše uspjele udaljiti baltičke zemlje i one su danas definitivno u najlošijem odnosu s Moskvom, no imaju NATO zaštitu.

”Dok Bjelorusija ima jedan politički odnos koji je možda najbolji u usporedbi s drugima. No mislim da su sve zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza koje nisu pristupile Federaciji, koje su samostalne, napravile određeni odmak i nemaju apetita da ulaze u bilo kakvu suradnju sa Ruskom Federacijom”, smatra Avdagić.

Kao primjer ruskog tretiranja drugih zemalja na teritoriju bivše socijalističke države, Avdagić navodi rusko priznavanje odcjepljenja dvije gruzijske regije i ostavljanje svojih snaga u Moldaviji.

Sličnosti između Putina i Vučića

Kao što se sukob u regiji Nagorno-Karabah može usporediti sa situacijom na Kosovu, tako se mogu povući paralele i između dva državnika, Vladimira Putina i Aleksandra Vučića, tvrdi analitičar.

”U retorici Aleksandra Vučića vidi se tzv. ‘srpski svet’, a kod Putina je prisutan ‘ruski svijet’. To je pokušaj ponovnog sjedinjavanja jednog naroda pod granice jedne države. To su pase priče iz 19. stoljeća, bile su mučne kada su se događale u 20. stoljeću, a u 21. su odvratne. Nezamislivo je da se to događa umjesto da se govori o zaštiti, suradnji i trgovini”, komentirao je Avdagić.

No za razliku od Putina, Vučić nema takav potencijal niti si može dozvoliti slično djelovanje.

”Neki kažu da je Aleksandar Vučić mali Putin, ali ja ne bi išao toliko daleko. On je marioneta za ruske interese u srcu Europe. Ako nekakve mrvice od Rusije i dobije, to redovito ima cijenu priklanjanja ruskim interesima”, kazao je Avdagić.

Kada se promatra situacija u koju je Vučić doveo Srbiju, analitičar napominje kako je zgodno primijetiti da je Vučić otišao u Dubai tražiti zajam za apsolvetnost države Srbije po kamatnim stopama koje jedino od njih može dobiti, jer na međunarodnom tržištu ne može dobiti nikakva financiranja koja bi po kamatnim stopama bila prihvatljiva za jednu europsku državu.

”Vučićeva retorika, slično kao i Putinova, je takva zato što oni ne mogu odgovoriti na interese građana za boljim životom, pa umjesto toga stvaraju takozvanu jaku državu. Oni ne mogu ponuditi jaku građansku državu”, zaključio je Avdagić, prenosi RTL.

Exit mobile version