Užarile su se društvene mreže na pitanje što mogu s 20 eura u dućanu. Gotovo svi misle da su cijene podivljale i da tome nema kraja
Jesu li cijene (i koliko) zaista porasle, smanjuje li nam se košarica iz dana u dan i naša kupovna moć – pitanje je to koje je doslovno zapalilo naše društvene mreže.
Kada je Danas.hr pitao čitatelje što si mogu priuštiti za 20 eura, u kratkom vremenu doslovno su se nanizale stotine komentara i teško da se može naći ijedan u kojem netko tvrdi da su cijene (ne daj Bože) pale.
“Praznu palačinku na plaži”, “Jednu vrećicu u trgovini koju napunim s još dvije vrećice”, “Dovoljno je sve preračunati u kune i sve jasno, mnogo toga i 100 % poskupjelo, ne da je to kriminal, nego KRIMINAL !!!”, “Da se sada sve preračuna u kune, vidjeli bi kako su nas prevarili i pokrali”, “Bojim se u pekaru ući, a kamoli u dućan”, samo su neki od komentara na to pitanje.
Obratila se i čitateljica, majka troje djece, koja je podijelila detalje svog novčanika i kako spaja kraj s krajem.
“Život je za mene i moje troje djece tinejdžera postao preskup. Koliko god zaradim, a radim dobar posao i plaća mi je redovna, nemam za osnovne životne potrebe i svaki mjesec mi je budžet sve gori. Otkad je piletina postala luksuz, a salama delicija? Otkad je deterdžent za rublje skuplji od same odjeće koju njime perem? Otkad je postalo ‘normalno’ u pekarni ostavljati i po 10 eura, za burek, jogurt i krafnu?! Kako je 20 eura postalo isto vrijedno kao nekadašnjih 20 kuna?! Iz mjeseca u mjesec potrošačka košarica mi je sve siromašnija i ne vidim izlaz iz ovog problema jer se vjerojatno, dok ovo pišem, još neka cijena povećala u dućanu”, rekla je za Danas.hr čitateljica iz Zagreba koja je dodala kako nije normalno da svojoj djeci s 10 eura može kupiti samo tri sladoleda, a nekad bi za te novce počastila cijelo susjedstvo.
Košarica s osnovnim namirnicama
Odlučili su napraviti miniinspekciju i provjeriti kataloge jednog popularnog trgovačkog lanca kako bi vidjeli kolika su ta poskupljenja. Odabrali su složiti svoju košaricu i u nju staviti trajno mlijeko, kilogram šarenog kraha, litru suncokretovog ulja, kilogram svinjske lopatice iz rinfuze bez kosti, kilogram miješanog mesa, potom kilogram sira goude (robna marka) i kilogram orade. Pronašli su kataloge iz rujna 2019. godine i kataloge iz rujna ove godine i usporedili istovjetne proizvode pritom pazeći da budu od istog proizvođača i istih pakiranja.
Rezultati su bili ipak bitno drugačiji od onog što su na prvu pretpostavili…
Naime, trajno mlijeko s 2,8 posto mliječne masti jedne trgovačke marke 2019. bilo je 0,60 eura, sad je 0,69 eura – dakle malo je skuplje sad nego prije 4 godine, ali ipak neznatno. Šareni grah iz rinfuze bio je tada 2,04 eura, sad je čak jeftiniji ili 1,49 eura po kilogramu. Litra istog suncokretovog ulja sada je 1,39 eura, dok se iz kataloga od rujna prije pet godina može vidjeti da je bila 1,46 eura, dakle opet je danas jeftinije nego prije.
Svinjska lopatica bez kosti (rinfuza) prije pet godinae bila je 4,64 eura po kilogramu, sada je 4,35 eura po kilogramu.
Sir gouda iste robne marke 2019. bio je 4,63 eura, sada je 5,49 eura po kilogramu, dok je kilogram miješanog mesa prije pet godina bio 4,53 eura dok je 5,75 eura. Orada je bila 7,30 eura po kilogramu, sada je 7.49 eura.
Iako se ne radi nikako o reprezentativnoj košarici jer su usporedili svega nekoliko proizvoda iz kataloga jednog trgovačkog lanca iz rujna ove godine i rujna 2019. godine, ipak na prvu može začuditi što je cijena većine proizvoda danas ipak neznatno niža (trajno mlijeko, šareni grah, suncokretovo ulje, svinjska lopatica bez kosti, orada). Samo sir gouda i miješano mljeveno meso danas je ipak osjetno skuplje.
Pitali su stručnjake je li ovo privid ili su se zaista potrošačke cijene, nakon čak dramatičnog skoka prije dvije godine, ipak spustile i stabilizirale.
‘Cijene su za neke artikle pale’
Konzultantica za prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić potvrdila je neke stvari. “Trendovi pokazuju da ste u pravu – cijene pojedinih artikala u odnosu na lani su pale te su niže nego 2021. i 2022. godine kada su cijene ulja i mlijeka bile vrlo visoke. Sve to pojeftinilo je u odnosu na lani, kao i piletina. No ima i proizvoda kojima cijene nisu pale kao što su jabuke”, komentirala je Zvjezdana Blažić.
Za mlijeko je navela da ga malo proizvodima i zadovoljimo samo 50 posto svojih potreba, privatni lanci ga kupuju vani i prodaju pod svoju robnu marku te je sad cijena mlijeka prilično niska pa se odmah i domaći proizvođači prilagođavaju. Naša sugovornica nastavila je da je cijena graha lani bila suludo visoka, da domaćeg ima jako malo i da njegova cijena ovisi o urodu vani.
“Istovremeno je cijena sira goude čak rasla posljednjih mjeseci, ali uglavnom je ona ipak bila ujednačena. Tu jako ovisimo o tome koja je uvozna cijena na europskom tržištu. Jako puno se goude izvozilo u Kinu i ako se taj iznos imalo poremeti, nastaju viškovi pa cijene padaju. Tu je onda i svinjetina čija je cijena jako fluktuirala posljednje pet godina. Ovisila je o tome koliko Europa izvozi, opet u Kinu, a dosta je toga ovisilo i o kretanju afričke svinjske kuge i ne mogućnosti plasmana svinjetine na tržište. Ne možemo reći za svinjetinu da cijene imaju kontinuirani trend rasta ili pada, to ovisi od godine do godine”, rekla je Blažević.
Ulje je jedno od proizvoda koji je hrvatska Vlada stavila u košaricu u kojoj je ograničila cijene. “Ali cijena suncokretovog ulja strašno je porasla 2021. i 2022. godine. Sada se ona stabilizirala, u međuvremenu se ovo ulje zamijenilo drugim uljima, naročito palminim”, govori sugovornica.
Piletina i mlijeko pojeftinili već lani
Kada gleda unazad, kaže da ne može reći da su cijene u posljednjih nekoliko godina pale, ali potvrđuje da su se stabilizirale u odnosu na velike skokove koji su bili prije dvije i tri godine.
“Također cijene sada sporije rastu, oko dva posto godišnje. Opet, jako visoke cijene hrane su na tržnicama i to nije mjerodavno. Ako pak pogledamo pojedine segmente, onda vidimo da su cijene voća ove godine snažno porasle za sedam posto”, kaže Blažević.
Kada govori o prognozama, navodi da misli da će se cijene prehrambenih proizvoda stabilizirati, da su mlijeko i piletina pali već lani i ako ne bude izvanrednih događaja, sve bi trebalo ostati na sadašnjim razinama.
Opet, čitatelji Danas.hr imaju drugačija iskustva pa jedna Zagrepčanka ovako komentira potrošače košarice: “Cijene u trgovinama su prestrašne. Kupujem uvijek iste proizvode i točno vidim da si sada od plaće mogu priuštiti manje nego što sam mogla prije tri mjeseca, a kamoli prije godinu dana. Stalno slušam o tome da uvođenje eura nije utjecalo na cijene, ali to nije istina. Imam dojam da sve ide prema tome da se cijene koje su bile u kunama i cijene sada u eurima izjednače 1:1, jednostavno nema drugog objašnjenja. Kao da ljudi ovdje ne mogu podnijeti da nešto što je nekad bilo 8 sada mora biti 1.5 pa podižu dok jednog dana stvarno ne dođe do 8, i bojim se da nećemo dugo trebat čekati da se to dogodi” .
‘Ružna kombinacija nove valute i pohlepe’
Primjećuje i da se danas na tri eura ne može kupiti ništa, a to je nedavno bilo 22,6 kuna. “Čini mi se da je sve što se sada događa jedna ružna kombinacija uvođenja nove valute i hrvatske pohlepe. Trgovci su puni šupljih izgovora, od PDV-a, preko cijene kakaovca, valjda su i koke dobile zlatno perje kad je cijena jaja skočila van svake pameti. Mislim da nema argumenta koji može opravdati ovo divljaštvo. U jednom trenutku sam počela izbjegavati trgovine i krenula češće na plac, ali onda su i tamo podivljali s cijenama. Najbolji su mi oni koji kažu: ‘To je slobodno'”. Čitateljica primjećuje i da je čokolada za kuhanje jako poskupjela, a stručnjakinja za cijene hrane Zvjezdana Blažević potvrđuje da je naša čitateljica ipak tu u pravu.
“Postoji porast cijena u prerađivačkoj industriji – to su čokolada, kava i tu ne možemo izbjeći daljnja poskupljenja”, kaže Blažević, za Danas.hr.
Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.