‘Ako se nešto ne napravi u roku 3-4 godine konkretno, onda je izgledno da će hrvatski zdravstveni sustav izgubiti perspektivu’, upozorava Trpimir Goluža iz Hrvatske liječničke komore
Pedijatri, ginekolozi, liječnici obiteljske medicine, anesteziolozi, radiolozi. Nije nikakva brojalica, nego stvarna slika hrvatskog liječništva. Nedostaje ih kronično. Ovi podaci i još mnogi drugi na 400 stranica objedinjeni su u Prvom demografskom atlasu liječništva iza kojeg stoji Liječnička komora. Službeno će ga predstaviti sljedeći vikend u Rovinju, a mi vam ga prvi donosimo.
U idućih deset godina najviše liječnika će u mirovinu, čak četiri tisuće. Tko nas sad liječi?
Žena u bijelim kutama ima gotovo dvostruko više nego mušakaraca. U prosjeku su dvije godine mlađe od kolega, a sveukupno je u Hrvatskoj više od 14 tisuća liječnika.
Ovo je samo dio podataka iz Prvog demografskog atlasa o liječnicima od trenutka kad su upisali Medicinski fakultet.
“Primijetili smo jedan negativan trend, a to je da mahom vrlo mladi liječnici i prije nego što uđu u potpunosti u naš zdravstveni sustav napuštaju Hrvatsku i odlaze u inozemstvo. Prosjek godina onih koji su napustili je blizu 30 godina”, kazao nam je Trpimir Goluža, predsjednik Hrvatske liječničke komore.
Od ulaska u EU otišlo je 525 liječnika, a iz inozemstva ih stiglo 30. Najviše liječnika je otišlo iz Zagreba, a potom Primorsko-goranske, Osječko baranjske i Istarske županija.
Prije dvije godine ginekolog Marić iz Rijeke se preselio u Švedsku, a njegova obitelj je ostala u Hrvatskoj.
“Odluka definitivno nije bila laka, ono što je kod mene bilo presudni moment jesu zapravo uvjeti rada na poslu koji su postali nehumani”, otkriva nam Marinko Marić, ginekolog u Skövdeu.
Točnije, sedam dežurstava i 250 radnih sati. Naučio je švedski, a prvi smještaj dobio od bolnice.
“Ne mogu reći da je plaća bila ta koja je bila osnovni motiv da bi se čovjek u 50. godini odselio iz Hrvatske, ali sve ove nekakve stvari vezane uz uvjete rada, uz organizaciju posla, uz način rada u bolnici i život su definitivno na strani Švedske”, ističe Marinko Marić, ginekolog u Skövdeu.
Dodaje da u bolje organiziranom sustavu kakav je švedski dežurstvo može odraditi sam, a žene s urednom trudnoćom ginekologa vide tek na porođaju. Promjene u Hrvatskoj donosi ministarstvo, a ovaj atlas pokazuje gdje su najpotrebnije.
“Ako se nešto ne napravi u roku 3-4 godine konkretno, onda je izgledno da će hrvatski zdravstveni sustav izgubiti perspektivu, izgubit će ljude, a građani Republike Hrvatske će doći u situaciju da će im zdravstvena usluga biti teže dostupna i definitivno manje kvalitetna”, najavljuje Goluža, predsjednik Liječničke komore.
Sada im je dostupna ili nedostupna ovako. S obzirom na središnju nacionalnu bolnicu – KBC Zagreb koncentrični krugovi prikazuju udaljenost pacijentima do KBC-a od 40 kilometara.Što ih je više usluga je od nih dalja. A i ionako na tisuću stanovnik je tri i pol liječnika.
Usporedno s najvećim umirovljenjem ikad, najviše će studenata izići s diplomom Medicinskog fakulteta. Iako se ove godine broj odlazaka smanjio, one koji tek ulaze u sustav – treba znati zadržati.
Leona Šiljeg