RTL, u suradnji s Promocijom plus, donosi ekskluzivno istraživanje o očekivanjima od izabranog predsjednika Milanovića
Nakon objave CRO Demoskopa za siječanj, RTL, u suradnji s Promocijom plus, donosi ekskluzivno istraživanje o očekivanjima od izabranog predsjednika Republike Zorana Milanovića.
Više pogledajte u videoprilogu:
Rezultate postizbornih očekivanja donosi i analizira Damira Gregoret.
Predsjednik svih građana
Zoran Milanović je na izborima pobijedio s potporom od 53 posto, ali prema istraživanju i dio onih koji mu nisu dali glas ipak misle da će biti predsjednik svih građana.
Takvih je gotovo 70 posto: očekivano znatno viši je postotak među SDP-ovcima i ostalim strankama koji su ga podržavali na putu za mandat na Pantovčaku, ali i lijevim strankama i opcijama koje formalno nisu, a optimistično je i preko 90 posto birača Mislava Kolakušića.
No, gotovo je četvrtina ispitanika skeptična, odnosno smatra da će Milanović od veljače, kada službeno preuzima dužnost, biti predsjednik samo svojih birača – takvih je 22,7 posto. Najviše među biračima Neovisnih za Hrvatsku i Hrvatskim suverenistima, a HDZ-ovci su se – podijelili. No znakovito da je ipak nešto više HDZ-ovaca koji očekuju da će Milanović ipak biti predsjednik svih građana! Da ne zna poručuje 9 posto ispitanika.
A evo kako građani ocjenjuju Milanovićev, realno pomirljivi govor, u izbornoj noći u kojem je i zaustavio zviždanje protukandidatkinji.
Milanovićev govor
Da je govor bio loš poručuje manje od 5 posto ispitanika, dvojku mu daje 6,2 posto, a dobar 17,2 ispitanika. Puno je više onih koji govor ocjenjuju vrlo dobrim – 32,2 posto, a gotovo trećina poručuje – govor je bio izvanredan.
Podsjećamo da je tada, uz ostalo, pozvao na jedinstvenost u različitosti, ali i pričao o dobrim ali lošim stranama svog karaktera, kojeg na dužnosti predsjednika tek treba pokazati. Od aktivnih stranaka baš nitko govor nije ocijenio manjom ocjenom od trojke, pa je za govor i od HDZ-ovaca dobio čvrstu trojku.
Prosječnu ocjenu – 3,56, dakle nategnutu, ali ipak četvorku za državnički govor idućih će pet godina djelima braniti, a moguće dizati a i spuštati.
Suradnja predsjednika i Vlade
Građani su odgovarali i na pitanje kakvu kohabitaciju očekuju između izabranog predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića.
Surađivati po Ustavu i zakonu moraju, unatoč cijeloj povijesti međusobnih sukoba, a o tome koliko će suradnja biti uspješna ispitanicu su podijeljeni. Da će suradnja premijera Plenkovića i predsjednika Milanovićem biti uspješnija ili jednako uspješna kao u vrijeme mandata Kolinde Grabar-Kitarović smatra nešto više od polovine ispitanika – 52,4 posto.
Da će biti jednako neuspješna ili neuspješnija očekuje 42,1 posto građana. Gledano po biračkom tijelu ipak nešto više HDZ-ovih birača očekuje uspješniju suradnju, SDP-ovci znatno više, a izrazito su skeptični birači Mosta-a, Živog zida i oni Mislava Kolakušića.
Povlačenje vojnika iz Afganistana
Pitali smo ispitanike i o konkretnim potezima koji se očekuju od novog predsjednika, kada govorimo o onome što je u njegovoj nadležnosti, a to je dijelom i Hrvatska vojska. U kampanji se Milanović založio za vraćanje hrvatskih vojnika iz misije u Afganistanu.
S njim se slaže više od 80 posto ispitanika, a snažna potpora takvoj namjeri vidljiva je kod birača gotovo svih stranaka; razlika je samo u omjerima, pa je “za” povlačenje 60 posto HDZ-ovaca, 90-ak posto SDP-ovaca i birača Živog zida. Jedino je među biračima Neovisnih za Hrvatsku više onih koji su protiv povlačenja hrvatskih vojnika iz Afganistana. Ukupno takav stav ima, vidimo, manje od 14 posto ispitanika, a ne zna 6 posto.
Bista Josipa Broza Tita na Pantovčaku
I za kraj pitanje koje je isključivo ideološko i koje se provlačilo kroz kampanju, pa je time djelom i izlizano, a to je vraćanje Titove biste koju je Grabar-Kitarović uklonila s Pantovčaka na početku svog mandata prije pet godina.
Na pitanje treba li bistu vratiti odmah ili naknadno, potvrdno je odgovorila tek četvrtina birača, a da joj na Pantovčaku nije mjesto ili da treba ostati u Muzeju Hrvatskog zagorja, gdje se sada nalazi, poručuje gotovo 62 posto ispitanika. “Ne vraćanju” češće je kod birača gotovo svih političkih stranaka, pa i SDP-a, HSS-a i Živog zida.
Očekivano “ne” je još uvjerljivije kod birača HDZ-a, Mosta, Hrvatskih suverenista i Neovisnih za Hrvatsku. Jedina stranka čiji su se birači češće izjasnili za povratak Titove biste je – IDS! To je jedno od najnesretnijih pitanja, rekao je sam Milanović nakon što je izabran, ali i znakovito dodao da Pantovčak nije muzej tako da će se tamo očito useliti – bez Tita.
Napomena: Istraživanje je provela agencija PROMOCIJA PLUS od 7. do 11. siječnja 2019. CATI metodom (telefonski) na uzorku od 1300 punoljetnih građana Republike Hrvatske.
Standardna pogreška uzorka iznosi +/- 2,77 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
Vijesti.hr