U Finskoj i u Švedskoj su već izdane upute stanovništvu kako postupiti u slučaju rata ili terorističkog napada, rekao je Kovač
Ukrajina nije dugo čekala. Čim je Joe Biden dao odobrenje, ispalila je američke dalekometne projektile na ruski teritorij. Odmah je stigao i odgovor. Vladimir Putin je spustio prag za nuklearni napad i zaprijetio uzvratiti i onima čiji su projektili. O užarenoj geopolitičkoj situaciji razgovarali smo s bivšim ministrom vanjskih poslova Mirom Kovačem.
Je li sporna ova Bidenova odluka koja je nekako uzrok nuklearnoj krizi? Iako je već jednom nogom takoreći izvan Bijele kuće donesi takvu odluku da Ukrajina može njihovim oružjem udariti daleko u dubinu Rusije.
Čuli smo da ljudi iz tima gospodina Donalda Trumpa govore nešto drugo. Nisam čuo da je netko u Europi pozvao Amerikance da se dogovore pa ću, ja sam ovdje reći u vašem studiju. Dečki i cure dogovorite, sjednite zajedno. Znači Bidenovci i Trumpovci dogovorite strategiju. Radi se o sigurnosti svijeta.
Kako će Europa reagirati, odnosno što mislite koji je njezin stav? Za sada nismo jedinstveni. S jedne strane, Francuska i Britanija, Biden zove sve ostale.
Francuska i Britanija su spremne isto tako dati dopuštenje da se upotrijebi njihovo oružje ili na udare u dubinu ruskog teritorija. Međutim, Amerikanci nisu dali dopuštenje za tu upotrebu jer se radi o američkoj tehnologiji koja je ugrađena u balističke rakete Francuza i Britanaca.
Mislite li da će ova odluka i da ovo pitanje zapravo može donijeti do razjedinjenosti Europske unije unutar članica Europske unije?
Europska unija će po logici stvari morati preuzeti veću ulogu. Već danas je bio sastanak u Varšavi i iskazana je volja da se Europa više angažira ako Amerikanci smanje svoj angažman. To tako mora biti, ja to očekujem u cijeloj EU. O tome govorim da do toga mora doći. Ali, zašto to sada čini ekipa gospodina Bidena? Zato što želi gospodina Trumpa staviti pred gotov čin i zato što želi ojačati poziciju Ukrajine u mogućim pregovorima sljedeće godine o kojima je govorio gospodin Zelinski. On sam zna da je Ukrajina u vrlo teškoj situaciji. Više od 60 posto infrastrukture energetike je uništeno. Zima je pred vratima. Na bojišnici ne izgleda dobro za Ukrajinu. Rusi probijaju na nekoliko punktova frontu. Tako da, bilo bi logično da se krene u neke razgovore da se barem zamrzne stanje bez priznavanja gubitka teritorija. Ali moje mišljenje je da Ukrajini treba predah.
Ali baš ne sluti na dobro. Putin sad zvecka nuklearnim oružjem. Koliko je to opasno?
Ne smijemo pretjerivati, ali isto tako moramo biti iskreni i pratiti što rade druge države. U Finskoj i u Švedskoj su već izdane upute stanovništvu kako postupiti u slučaju rata ili terorističkog napada.
Mislite li da je to opravdano?
To su ozbiljne države. Njemačka vojska je napravila jednu strategiju koja se zove operacijski plan Njemačka. To je tajni dokument, ali su neke neke stvari izašle u javnost namjerno plasirane i u Njemačkoj se njemačkoj društvo, civilna zaštita, ali i ljudi u gospodarstvu, pripremaju na mogući rat za nekoliko godina.
Ozbiljne države imaju već nekoliko godina, samo nadopunjuju. Je li bi Hrvatska trebala imati tako nešto?
Ja pretpostavljam da su naši ljudi dovoljno pametni u civilnoj zaštiti i u državi da se pripremaju. Želim samo reći o vozačima kamiona. Većina tih ljudi su istočni Europljani, 70 posto vozača ima u Njemačkoj. Idu na obuku ljudi koji rade u njemačkim firmama da budu vozači kamiona u slučaju rata. Tako daleko je došlo. Prema tome, ja ne vjerujem u eminentnog rata, ali se treba pripremati na radikalizaciju i treba radikalizaciju izbjeći. Zato želim da gospodin Trump zaista tu inicijativu ponudi da dođe do smirenja na relaciji Rusija-Zapad, jer Rusija nije samo u Ukrajini. Rusija igra ulogu i na Bliskom i na Srednjem istoku.
Kritizirali ste, kako kažete, Bidenovu ekipu. Mislite li sada kada preuzme vlast Trump da će uspjeti to spustiti na Zemlju da će zaustaviti rat? Rekao je da će u jedan dan zaustaviti rat u Ukrajini. Danas je 1000. dan rata. Hoće li?
Mi to ne znamo. On će, pretpostavljam, to htjeti, ali je velika konkurencija s Kinom i taj potez prema Ukrajini i angažman Amerike u Ukrajini povezan je i s Kinom. Da Amerika nije reagirala, Kina bi bila u tome opasnost. Još jedan podatak za hrvatsku javnost. Najveći trgovinski partner u Južnoj Americi, to je predvorje SAD-a, je Kina, prenosi Danas.hr.