‘Mi imamo to neko ponašanje u Hrvatskoj, baš su rezultati istraživanja su pokazali da naše znanje nije toliko loše. Znanje nam je okej, ali naše ponašanje. Ljudi ne plaćaju račune na vrijeme, ne štede i odnos. To je ono ‘živi se za danas’, nemamo osjećaj da je dobro ulagati za budućnost’, kaže Milun
I umirovljenici i zaposleni i studenti, nema tko u ovo doba inflacije ne treba savjete o tome kako bolje gospodariti kućnim budžetom. Gost RTL Direkta stoga je bio profesor matematike i financijski vloger Toni Milun, piše Danas.hr.
Toni, iskreno ću ti reći, lani si bio ovdje, dao mnoge mudre savjete o tome kako štedjeti, ništa nisam poslušala, treba mi popravni.
“Žao mi je imaš jedinicu, popravni ćemo dogovoriti.”
Je li doba inflacije vrijeme kad se može štedjeti?
“Jako teško, baš su izdani i rezultati financijske pismenosti. Znači bilo je istraživanje prošle godine, 2000. godine štedjelo je 68 posto ljudi, sada 51 posto. To je jednostavno sasvim normalno. Ljudi štede manje jer nemaju. Neki mogu štedjeti, mislim imamo više od 30 milijardi eura na štednji mi Hrvati.”
Evo sad je bilo doba godišnjih odmora, tri eura kuglica sladoleda, 15 eura pizza. Jesu tebi curili novci na te sitnice?
“Jesu, ali moram reći. Kuglicu sladoleda ni jednu nisam kupio. U dućanu je bilo za euro, a nisam toliki ljubitelj sladoleda. Ali curilo mi je, znao sam par puta otići u restoran neki i cijene su negdje bile stvarno velike. Inače provjeravam na Google maps, gledam i ocjenu i cijenu, ali to nije toliko ažurirano. Cijene su otišle gore, tako da su i meni procurili novci, što mi nije drago.”
Svakome negdje curi, ali važno je utvrditi gdje ti curi novac.
“Evo ja sam baš otkazao jednu pretplatu za streaming, odnosno za TV. Što će mi, jednu pa ću tu otkazati pa ću gledati ovu drugu. Skužio sam da mi je besmisleno, ali puno ljudi idu na kave koje im nisu zanimljive, neki često naručuju hranu što je dosta skupo. To je duplo skuplje nego da sami rade pa zamrznu i tako.”
Je li način da ja sad uzmem papir i olovku i napišem svoje troškove svaki dan i onda gledam na što mi ode novac?
“To je jedna dobra metoda, koga god da sam pitao da je probao tu metodu pokazala se izvrsnom. Tko kod hoće ja ću mu poslati svoju tablicu koju sam vodio neko vrijeme, nekih 40 dana i meni je to pomoglo.”
Još jedna stvar koju si rekao ‘prvo plati sebi’, kakav je to princip?
“To je prvo plati budućem sebi. Nemoj kupiti novu majicu, nego plati za svoju budućnost. Izdvoji ili za mirovinu ili za budućnost tako da ti se to ukamaćuje i oplođuje. No ne mogu to svi. Nekima treba i državna pomoć, primjerice umirovljenici ne mogu štedjeti ili oni koji su na minimalcima. Država mora uskočiti, ali ovi koji imaju iznadprosječne plaće, i dalje tu postoji prostor za štednju i plaćanje prvome sebi.”
Veliki je interes i za tvoju konferenciju koju imaš o financijskoj pismenosti.
“Bit će u četiri grada, petkom će biti poslovne financije, a subotom osobne. Više se može saznati na tonimilun.hr.
Što je najčešća greška, puno si komunicirao s ljudima oko toga kako upravljati svojim budžetom?
“Mi imamo to neko ponašanje u Hrvatskoj, baš su rezultati istraživanja su pokazali da naše znanje nije toliko loše. Znanje nam je okej, ali naše ponašanje. Ljudi ne plaćaju račune na vrijeme, ne štede i odnos. To je ono ‘živi se za danas’, nemamo osjećaj da je dobro ulagati za budućnost. Kad se usporedi s drugim državama, mi smo daleko ispod prosjeka po stavovima i po ponašanju i recimo mogli bi se ugledati na Slovence koji su tu izvrsni. Oni su 2019./2020. dijelili prvo mjesto s Hong Kongom.”
Što to Slovenci rade bolje od nas?
“Evo jedna sitnica, kad su uvodili euro, kad su cijene skakale u trgovinama, oni su jednostavno odlučili ‘tu više neću dolaziti, mijenjam trgovinu’. Mi smo u Hrvatskoj dosta robovi navika, teško mijenjamo svoje navike. Evo sada je jesen, prilika da možda promijenimo jednu naviku.”
Koji bi savjet onda dali, što da promijenimo sutra?
“Teško je to reći, ali svatko da jednu stvar promijeni, možda ne odemo na kavu koja nam se ne sviđa, ili ne naručujemo hranu. Plaćaju neke pretplate koje zaista ne trebaju. Ionako ne možemo uživati u svemu, ja ne ispunim sve svoje želje, možda se sad odreći još jedne koja nam ne donosi toliko zadovoljstva.”
I za kraj, rekao si mi da si imao tri iz matematike u prvom srednje.
“To je bio šok, doći iz osnovne u srednju, ali moje znanje je zaista bilo za tri. To je bilo doba kad je bila strožija nastava nego danas. Nastavnica je skužila da ja mogu bolje i onda sam s trojke vrlo brzo došao na peticu. Meni je to pozitivno djelovalo na mene, da se malo više potrudim”, donosi RTL Danas.hr.