S obzirom na posljedice razornoga potresa koji je pogodio središnji dio Hrvatske, a posebice Banovinu, na temelju novih informacija tvrtki članica HGK, Hrvatska gospodarska komora uputila je Vladi RH dodatne prijedloge mjera kojima bi se poduzetnicima sa sjedištem na potresom pogođenim područjima žurno omogućio oporavak i nastavak poslovanja.
„Na temelju posljednjih informacija s terena razradili smo detaljniji prijedlog mjera koje bi trebale što prije stupiti na snagu. Radi se o području Hrvatske koje je već bilo načeto po pitanju gospodarske snage i prije potresa i prije pandemije. Ne možemo si priuštiti čekanje jer drugačije nećemo moći zadržati ljude u tom kraju,“ rekao je predsjednik HGK Luka Burilović.
HGK je predložila odgodu roka za predaju godišnjih financijskih izvješća, moratorij na obveze iz predstečajne nagodbe, žurnu alokaciju sredstava za likvidnost te moratorij na leasing i administrativne naknade. Komora je također predložila snižavanje cijene struje trgovačkim društvima u industriji.
Fokus treba biti i na osposobljavanju i obnovi prometne infrastrukture te uvođenju izvanrednih autobusnih i željezničkih linija te sufinanciranju javnoga prijevoza. Potrebno je odrediti i mjesta za robne terminale.
Komora predlaže i obnovu telekomunikacijske mreže i povećanje dostupnosti široko- pojasnoga interneta koji bi trebao biti besplatan određeno vrijeme te ubrzanje nabave računalne opreme za gospodarstvenike. U obnovu je u najvećoj mogućoj mjeri potrebno uključiti hrvatsku građevinsku operativu i hrvatske proizvođače.
S ciljem prevencije novih štetnih posljedica po društvo i gospodarstvo, nužno je provesti sustavnu analizu seizmičke otpornosti svih građevina. HGK je tražila i sustavni nadzor ispunjavanja zakonske obveze provedbe pregleda građevina.
HGK je prošloga tjedna već uputila prijedlog prvoga seta mjera pomoći, uključujući i poseban porezni tretman za gospodarske subjekte koji posluju na pogođenom području, privremeni moratorij na obračun poreznih davanja na sve donacije na tom području za vrijeme trajanja obnove, ukidanje obračuna PDV-a na doniranu robu i usluge te deblokadu računa gospodarskih subjekata koji su registrirani na području za koje je proglašena katastrofa, koja su uredno poslovala do 1. ožujka 2020.
Predloženo je i da se mjere za očuvanje radnih mjesta za pogođena područja prošire na svevpoduzetnike, neovisno o njihovoj veličini i djelatnosti. Osim toga, potrebno je definirati i posebne kreditne linije za obnovu proizvodnih kapaciteta od strane HBOR-a, HAMAG BICRO-a i drugih financijskih institucija te obustaviti naplatu najamnina za objekte koji ne rade i koji zbog štete nisu u funkciji.
Inače, na potresom pogođenom području u Sisačko-moslavačkoj županiji djeluje oko 1.250 gospodarskih subjekata koji zapošljavaju oko 8.800 djelatnika. Gotovo su sve tvrtke pretrpjele oštećenja, a velikom broju njih poslovanje je u potpunosti onemogućeno. Dio proizvodnih pogona je neupotrebljiv za daljnju proizvodnju, a poslovni prostori malih poduzetnika u potpunosti su uništeni. Štete su nastale i na zalihama sirovina i gotovih proizvoda.