HRVATSKA - REKORDER EUROZONE?

Hoće li se produljiti rok dvojnog iskazivanja cijena? Šefica udruge potrošača: ‘Ministar uopće ne ide u dućan’

Idi na originalni članak
Screenshot RTL

Kako se bliži istek razdoblja dvojnog iskazivanja cijena, javljaju se zahtjevi da se taj rok produlji do kraja iduće godine. Prijedlog je u Saboru podnio Most, a Udruga za zaštitu potrošača obratila se ministru financija

Oglas

S posljednjim danom ove godine završit će dvojno iskazivanje cijena u eurima i kunama, započeto u rujnu 2022. godine kao dio prilagodbe ulasku Hrvatske u eurozonu, koji se dogodio prvog dana ove godine. Dvojno iskazivanje cijena predstavljeno je kao ključna mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura, piše Net.hr.

Prema Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, obveza dvojnog iskazivanja cijena na snazi je u razdoblju od četiri mjeseca prije uvođenja eura do godinu dana nakon uvođenja eura, tijekom kojeg “poslovni subjekti i drugi obveznici u svojim odnosima s potrošačima moraju iskazati cijenu i druge novčane iskaze vrijednosti i u eurima i u kunama”.

Most: Potrošači zakinuti; Ministar: Imali su dovoljno vremena

No, kako se bliži istek tog razdoblja, javljaju se zahtjevi da se rok za dvojno iskazivanje cijena produlji čak do kraja 2024. godine. Stranka Most prošloga je tjedna u saborsku proceduru uputila prijedlog izmjene Zakona o uvođenju eura kojim traži takvo produljenje. Isto je zatražila i Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP). I jedni i drugi tvrde da je to potrebno zbog građana, prvenstveno onih starije dobi, koji se još nisu posve priviknuli na cijene u eurima. Drugo, što i Most i HUZP drže ključnim argumentom za nastavak dvojnog iskazivanja cijena, jest činjenica da je Hrvatska uvela euro u specifičnim i otežavajućim okolnostima pod pritiskom visoke inflacije.

“Hrvatski potrošači u ovoj situaciji su zakinuti jer nitko nije uvodio euro u trenutku ovakve inflacije. Za uvođenje eura morate imati jednu od tri najniže stope inflacije u Europi, što mi nismo ispoštovali, i u ovakvoj situaciji radikalne inflacije nitko do sada nije uvodio novu valutu. A ta je situacija iskorištena na način da su se cijene neopravdano dizale i mnogo prije samog stupanja eura na snagu”, kazala je saborska zastupnica Marija Selak Raspudić, obrazlažući zahtjev Mosta za izmjenom Zakona o uvođenju eura.

U HUZP-u, pak, pozivajući se na iskustva potrošača smatraju da se mnogi nisu navikli na nove cijene koje se zbog inflacije često mijenjaju.

No, čini se da u Vladi i Ministarstvu financija nemaju namjeru prigrliti prijedlog koji stiže s dvije strane. Ministar financija Marko Primorac smatra da su te inicijative neopravdane i da su potrošači imali dovoljno vremena upoznati se s novom valutom. U konačnici, dvojno iskazivanje cijena trajat će 16 mjeseci što je, po ministrovim riječima, i dulje od roka koji predviđa Europska komisija. Poručio je i da Hrvatska “ne odstupa od dobrih praksi drugih zemalja koje su uvodile euro”.

Nijedna zemlja nije dvojno iskazivala cijene dulje od 18 mjeseci

A kakve su bile prakse nekih drugih zemalja koje su uvodile euro?

Euro je kao zajednička europska valuta uveden 1. siječnja 1999. godine, ali tada kao tzv. knjižna valuta u 11 zemalja (Njemačka, Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal i Španjolska) kojima se 2001. godine pridružila i Grčka. Fizičko uvođenje eura (puštanje u opticaj novčanica i kovanica) nazvano i “velikim praskom”, dogodilo se tri godine kasnije, prvog dana 2002. godine.

Nakon najvećeg proširenja EU-a, 2004. godine, kada su Uniji pristupili Cipar, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija, upravo je potonja, susjedna nam Slovenija, prva uvela euro – 1. siječnja 2007. godine. Slovenci su cijene u tolarima i eurima imali istaknute od 1. ožujka 2006., a nakon fizičkog uvođenja nove valute, dvojno iskazivanje cijena zadržano je još šest mjeseci.

Hrvatska prilagodba euru bila bi rekordno duga

Cipar i Malta u eurozonu su ušli 1. siječnja 2008. godine. I na Malti je dvojno iskazivanje cijena trajalo još šest mjeseci nakon uvođenja nove valute, a na Cipru još godinu dana – do 1. siječnja 2009. godine. A tog 1. siječnja 2009. u europodručje je ušla Slovačka. I tamo je dvojno iskazivanje cijena ukupno trajalo 18 mjeseci – šest mjeseci prije i godinu dana nakon fizičkog uvođenja zajedničke europske valute.

Slijedio je ulazak triju baltičkih država u eurozonu, ali ne istodobno. Estonija je euro uvela prvog dana 2011. godine, Latvija prvog dana 2014., a Litva prvog dana 2015. godine. Sve tri države su nakon fizičkog uvođenja eura zadržale dvojno iskazivanje cijena samo šest mjeseci. Nakon baltičkog trojca, u eurozonu je ušla Hrvatska. A ako bi kojim slučajem Vlada popustila pa prihvatila prijedlog(e) za produljenjem roka dvojnog iskazivanja cijena, Hrvatska bi po tome bila rekorder europodručja – sveukupno bi ta prilagodba trajala 28 mjeseci ili dvije godine i četiri mjeseca.

Podsjetimo, u europodručju je 20 zemalja članica EU-a. Šest ih još čeka ili oklijeva s tim (Bugarska, Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska), dok je Danska dogovorila izuzeće od uvođenja jedinstvene valute.

‘Ministar sam kaže da ne zna kakve su cijene’

Predsjednica HUZP-a, Ana Knežević, kazala nam je da od svoga zahtjeva ne odsutaju i da su na godišnjoj Skupštini udruge, održanoj 12. listopada, jednoglasno usvojili zaključak da Ministarstvu financija upute prijedlog za produženjem roka dvojnog iskazivanja cijena. Pitali smo je nije li ih pokolebala izjava ministra Primorca da produljenja roka neće biti i da su građani imali dovoljno vremena za navikavanje na euro.

“To što on priča su bajke. Tjedan dana prije rekao je da on uopće ne ide u dućan i da ne zna kakve su cijene. Prema tome, ne može ni znati jesu li se građani naviknuli na euro”, kazala je Knežević.

U zahtjevu upućenom ministru (i na znanje premijeru Plenkoviću) u HUZP-u ističu kako im se “svakodnevno javljaju potrošači s prijedlogom za produženje dvojnog iskazivanja cijena na još godinu dana jer se većina njih još uvijek oslanja na cijene iskazane u kunama” te da “iskazuju bojazan da će s prestankom iskazivanja dvojnih cijena jako teško moći pratiti je li neka cijena povećana ili je ostala ista”.

‘Dvojne cijene velika su pomoć potrošačima’

Također smatraju i da je bojazan potrošača opravdana jer ni jedna članica EU-a nije uvodila euro uz tako visoku stopu inflacije kao Hrvatska.

“Hrana je od 2021. do 2023. poskupjela za 30 posto, a najveći dio kućnih proračuna odlazi na hranu. Stoga je praćenje cijena potrošačima jako bitno, a dvojne cijene su velika pomoć u tome. Da su cijene stabilne i da nije bilo ovakvih poskupljenja, potrošači bi se sigurno lakše naviknuli na euro”, stoji u dopisu HZUP-a ministru financija.

Predsjednica HUZP-a ističe da bi se potrošači vjerojatno lakše naviknuli na euro da nema inflacije i da se cijene stalno ne mijenjaju.

“Slovenija je imala inflaciju 7,8 posto kada je uvodila euro, pa su tamo rekli da je to izuzetno visoko. A mi smo prošli prosinac, prije uvođenja eura, imali stopu inflacije 13,8. Cijene su počele rasti još krajem 2021. pa su tijekom 2022. zbog rata u Ukrajini i energetske krize neprestano išle gore, a to se nastavilo i u ovoj godini. Ono što Vlada objavi je službena inflacija, ali cijene se ‘bildaju’ na te cijene s već ugrađenom inflacijom. Ne vraćaju se one na neku prethodnu razinu kad još nisu bile visoke”, rekla je Ana Knežević za Net.hr.

Exit mobile version