Zanimalo nas kakve je mjere donio grčki, španjolski ili njemački Davor Filipović. Jer, Hrvatska je po inflaciji druga najgora u Europi, nakon Slovačke, a najviše je poskupjela upravo hrana. Je li bio pravi put svima subvencionirati cijene energenata, i kakve lijekove protiv inflacije imaju drugi?
Cijene divljaju, inflacija je na 8 posto, a Vlada je nakon mjeseci spavanja napokon odlučila reći dosta. Počeli su pregovori s trgovcima od kojih se traži da vrate cijene na 31. prosinac. Razgovori traju, a ishod je neizvjestan, donosi RTL Danas.hr.
Zagrepčanka Tatjana ne misli da će nešto biti od tih pregovora. “Pa to su bajke. Bajke više ni deca ne vole čitati kad imaju mobitele”, govori.
Nešto je optimističniji Željko koji se nada da će pregovori uroditi plodom. “Sad su oni, koliko su mogli su navukli, sad će smanjivati jer ljudi si ne mogu sve to priuštiti”, ističe.
A je li drugdje bolje?
U turistički nam sličnoj Španjolskoj inflacija je 2,1 posto, dakle četiri puta niža nego u Hrvatskoj. Imaju vlastitu proizvodnju kojom hrane turizam, no i tamo su problem cijene. Paket pomoći od 10 milijardi eura koji je vlada donijela početkom godine očito nije riješio sve probleme.
“Imam 20 eura, ali ne znam hoće li mi biti dovoljno. Sve je skupo pa više ne kupujem na kile već na komad”, govori jedna Španjolka. A da je svaki mjesec sve skuplje i skuplje osjetio je njezin sugrađanin. “Ali što sad, nema lijeka, moram točiti”, kazao je.
I ovo je realnost s kojom se susreće većina Europe. Dolazi jesen, uskoro i sezona grijanja pa se ljudi boje kako dalje. U Velikoj Britaniji premijer najavljuje subvencije energije i pomoć naugroženijima.
Svaka obitelji u Ujedinjenom Kraljevstvu dobit će 1500 funti za energiju, što je polovica tipičnog računa. Posebno ugroženi dobit će dodatnu potporu od 900 funti.
I Njemačka muči muku s inflacijom
Zato će s 7 milijardi eura ojačati gospodarstvo pa će subvencionirati struju za industriju, dio će ići najugroženijima, ali fokus će biti na ekonomiji.
“Treba zaštiti one najslabije i najsiromašnije, ali isto tako moramo se orijentirati da se pojača privreda da se stvori ponovno ekonomski rast. Trebamo poticaje davati u stambenu izgradnju, izgradnju infrastrukture”, kaže zastupnik u Bundestagu Josip Juratović.
Cijene u Njemačkoj, iako rastu, neće dirati. Sve suprotno od Hrvatske koja je odlučila ići drugim putem. Krivim, ako se pita ekonomskog analitičara Damira Novotnya. Pritisak na trgovce neće dugoročno donijeti ništa dobro. Trebalo je sniziti poreze i potaknuti proizvodnju, to je najbolji lijek za inflaciju.
“Hrvatska je jedina zemlja, mediteranska turistička, koja nema, uz Crnu Goru dakako, dovoljne ponude hrane da bi prehranila turiste koji u kratkom roku dođu. Mi kad gledamo sada ponudu primarnih poljoprivrednih proizvoda, povrća i voća, na hrvatskom tržištu, vidimo da većina dolazi iz Grčke i Španjolske”, govori analitičar.
A u toj Grčka inflacija je rekordno niska, a rast među najvišima u Europi. I tamo hrana poskupljuje, pa su i tamo zamrznute cijene 300 prehrambenih artikala.
“Što se samih poskupljenja tiče, osjetimo ih apsolutno na svim poljima. Od supermarketa do podizanja cijena goriva do restorana i moramo priznati da ser to osjeti na našem novčaniku”, objašnjava nam Danielle Rudić iz Atene.
No Grčka je ipak nešto napravila drukčije
Novac iz europskih fondova, kao i inflaciju koja je napunila blagajnu, iskoristila za novo jačanje proizvodnje, a ne za bacanje helikopterskog novca svima kao što to čini Hrvatska.
Novotny podsjeća da Vlada u prošlosti nije djelovala na jačanje ponude i proizvodnje kao što je to činila črčka vlada u posljednjih 10-tak godina, a i španjolska. “Već je zapravo slabila proizvodački sektor bez obzira na obilato financiranje primarne poljoprivredne proizvodnje, ali strukturni problemi su ostali. tako da mi uvozimo velike količine hrane i naravno da to kod rastucih cijena transporta izaziva i rast cijena”, zaključuje.
Iz Grčke idemo do Srbije gdje i tamošnji predsjednik Aleksandar Vučić najavljuje mjere za borbu protiv inflacije. U nadrealnom televizijskom obraćanju najavio je snižavanje cijena hrane, čak nabrajao koji će proizvod koliko koštati. Tri dana kasnije Srbi su u sklopu paketa mjera dobili i recept.
“Uzmete četvrt kruha, pola kruha presječete na dva dijela. Četvrt kruha, malo majoneze, stavimo parizer i to će nam biti doručak”, rekao je, donosi RTL Danas.hr.
Kada ljudi vide ovakve ingeniozne poruke, skoro da požele da kriza i mjere potraju zauvijek…