HRVATA SVE MANJE: Hrvatska među prvih deset zemalja po gubitku stanovništva!

Idi na originalni članak

Ozbiljne populacijske mjere bile su predizborna obećanja pa sada i jedan od prioriteta vlade jer iz godine u godinu Hrvata je sve manje. Potvrda poražavajućih demografskih rezultata stigla je iz UN-a. Hrvatska je među prvih deset zemalja po gubitku stanovništva. Do 2100-te bit će nas milijun i pol manje

Oglas

U goranskom selu Slavica najmnogobrojnija je obitelj – pačja obitelj.

Kod ljudi je situacija puno drugačija, selo broji svega 15 stanovnika, a dječiji plač se nije čuo punih 12 godina.

“Moj sin ima 12 godina i ima još jedan dečko koji je otišao u srednju školu. Sve ostalo su penzioneri. Evo ja i supruga smo među najmlađim stanovnicima”, rekao je Žarko Blažević, Slavica.

“Sve stari ljudi, zatvoreni u svom dvorištu. Mi smo najmlađi tu, a imamo 59, 55, 60 godina. Svi drugi imaju preko 80”, dodao je Josip.

Nekad obiteljske kuće, danas su kuće za odmor. Dječija igra na ulici viđa se vikendom.

Nameće se neizbježan zaključak kako Hrvati izumiru. Istraživanje Ujedinjenih naroda
kaže da ćemo sa sadašnjih četiri milijuna i dvjestočetrdeset tisuća 2100. pasti na dva milijuna i šesto petnaest tisuća stanovnika.

“To ide iz godine u godinu, samo se isti podaci ponavljaju, žalopojke slijede. Ništa se ne poduzima, ja ne znam kako to ne dođe do ušiju onih koji su nositelji političke i gospodarske vlasti. Bitno je da i poslodavci shvate da je to i njihov problem”, objasnio je demograf Anđelko Akrap.

Životni vijek nam je sve duži. Prosjek od za idućih pet godina je 77,9 godina, 2045. do 2050. živjet će se 83 godine, dok će Hrvati do kraja stoljeća živjeti 88,8 godina.

Hrvatska je među deset zemalja svijeta po gubitku stanovništva. Razlog je neprovođenje demografke politike.

“To su mjere koje su orijentirane na mlade ljude. Od dovoljno mjesta u jaslicama, vrtićima, stambene problematike, do zaposlenosti i osiguravanja dovoljno sredstava da im se ne ugrozi životni standard ako budu imali više djece”, dodaje Akrap.

Zbog nepostojanja dugoročne državne strategije sve manje roditelja odlučuje se na više djece.

“Mislim da bi država trebala davat veće poticaje, zapošljavati mlade ljude, i da je ekonomska situacija u državi takva da je obiteljima teško opstati”, smatra Maja iz Zagreba.

“Prije je bilo više djece i teško se živjelo pa se opet živjelo, ljudi su malo sebični, trebamo više malo hrabrosti i može se s više djece”, dodao je Josip.

A to je i dugoročna formula za spas od izumiranja. Mladi se moraju pobrinuti za djecu, a država za obitelj.

Goran Latković/Ana Mušnjak

Exit mobile version