Nakon prilično uspješne ljetne turističke sezone, Hrvatsku očekuje jesen koja bi mogla većini stanovništva donijeti velike probleme. Već sada se naziru neki od problema koji bi mogli sljedećih mjeseci zadesiti hrvatske građane, a među njima su najveći problem moguća poskupljenja.
Građane Hrvatske po svemu sudeći čeka teška jesen, nakon koje bi mogla uslijediti još teža zima.
Evo ključnih izazova koji su pred nama, piše Index.hr
Poskupljenje hrane
U prehrambenom sektoru su u srpnju cijene porasle za oko 0.8 posto. Nadalje, mjesec dana nakon žetve cijena kilograma pšenice premašila je dvije kune, a u zadnjih pola godine poskupjelo je i ulje, zbog čega pekare u rujnu najavljuju poskupljenje kruha i pekarskih proizvoda. Litra ulja donedavno je stajala od 10 do 11 kuna, a sad košta 15 kuna. Poskupilo je i meso, voće i povrće. Sve to predstavlja značajan udar na džepove potrošača.
Sindikalist Krešimir Sever upozorio je da Hrvatska ima izuzetno velik udio troška hrane u mjesečnom trošku u kućanstvu. Taj se postotak u Europi i SAD-u kreće od 11 do 13 posto, u razvijenijim europskim zemljama između 5 i 8 posto, a u Hrvatskoj on iznosi čak 27 posto ukupnog mjesečnog troška.
Sever je neki dan naglasio da minimalna mjesečna potrošačka košarica za kućanstvo iznosi oko 7800 kuna, dok se “prosječna košarica, koja je dostojna življenja, ne pretjerana, nego nekakva koja bi zadovoljila normalne potrebe kućanstva kreće oko 10.500 kuna”.
Prema podacima Državnog statističkog zavoda (DSZ), cijene žitarica porasle su za 27.1 posto, povrća za 8.1 posto, vina za 7.7 posto, maslinovog ulja za 10.6 posto, voća za 1.6 posto itd.
“Najkritičnije su cijene voća i povrća”
Marin Medak, chef i vlasnik restorana RougeMarin, za Index je rekao da su cijene porasle od prvog lockdowna 2020. i da su nastavile rasti: “U Amsterdamu je na najvećoj burzi mesa za EU skočila cijena zbog rasta cijene transporta i poremećenog upravljanja zalihama. To je uzrokovalo lančanu reakciju već u prošloj godini, a suša je ove godine stavila točku na i. Ako generalno govorimo o porastu cijena hrane, možemo reći da je porast oko 10 posto u odnosu na cijene iz 2019. godine.”
“Cijene kruha ovise o kretanjima cijena na poljskom i njemačkom tržištu, odakle nam stiže niz pekarskih proizvoda kroz trgovačke lance. Hrvatska nema dovoljno pšenice, a rastu i cijene govedine i teletine, kojih također nemamo dovoljno. No, kako sam rekao, najkritičnije su cijene voća i povrća, iako bih rekao da će se i te cijene malo smiriti nakon turističke sezone”, rekao je za Index ekonomski analitičar Damir Novotny.
Vlada zasad nema namjeru smanjiti PDV na hranu.
Poskupljenje plina i drugih energenata
S obzirom na probleme u svjetskim opskrbnim lancima i nestabilnost u svijetu i komplikacija koje izaziva pandemija koronavirusa, mnogi očekuju kako bi ove jeseni mogli značajno poskupiti plin i benzin.
Još od srpnja znamo da nas čeka poskupljenje plina, i to minimalno 25 posto u idućih pet godina. Na taj način Europska komisija želi smanjiti emisiju stakleničkih plinova. No s obzirom na dodatne nestabilnosti u svijetu, nije isključeno da to poskupljenje dođe ranije te bude i veće.
Četvrti val pandemije
Prema nedavnim izjavama ministra zdravstva Vilija Beroša, kao i zamjenice ravnatelja HZJZ-a Ivane Pavić Šimetin, Hrvatska se nalazi na početku četvrtog vala pandemija koronavirusa. Pavić Šimetin je najavila da se razmatra uvođenje novih mjera, a spomenula je i mogućnost skraćenja radnog vremena.
Četvrti val najavljuje i ugledni imunolog Ivica Trbonjača.
“Vjerojatno nas čeka dodatni porast novozaraženih s obzirom na turističku sezonu. Praktički više od milijun gostiju je bilo u našoj zemlji, a dolaze iz zemalja gdje postoji epidemija s delta virusom. To se već vidi, primorske županije imaju porast zaraženih u odnosu na županije u unutrašnjosti. To će se nastaviti u rujnu, kada počne škola i vratimo se s godišnjeg odmora i više vremena boravimo u zatvorenim prostorijama te će sve to dovesti do pojave četvrtog vala”, rekao je nedavno Trbonjača.
Niska procijepljenost
Hrvatska bi četvrti val dočekala spremnija nego što trenutno jest da je veći broj građana cijepljen.
“Broj zaraženih raste, no daleko više brine činjenica slabog intenziteta rasta stope cijepljenih građana. Svjedočimo epidemiji necijepljenih. Epidemija u Hrvatskoj bez sumnje najviše pogađa necijepljene, oni su postali najbrojniji među novozaraženima, hospitaliziranima, ali i među preminulima”, poručio je nedavno ministar Beroš te dodao da će zbog toga nadolazeća jesen predstavljati novi izazov.
“Toksična kombinacija relativno visokog udjela necijepljenih i nepridržavanja mjera može dovesti do novih povećanja broja oboljelih, novih žarišta i hospitalizacija. Epidemija iscrpljuje – prije svega zdravstvene djelatnike i sve koji su izgubili najmilije zbog koronavirusa”, istaknuo je Beroš, dodavši da sve to utječe i na mentalno zdravlje.
Hrvati su među najmanje cijepljenima u Europskoj uniji, na začelju tablice u društvu s Rumunjskom i Bugarskom. Manje od 50 posto punoljetnih građana primilo je barem jednu dozu cjepiva. Konkretno, dosad je jednu dozu primilo samo 41 posto stanovnika, a potpuno je procijepljeno tek 38 posto. Za usporedbu, na Malti se cijepilo skoro 80 posto stanovništva s obje doze cjepiva, a više od 70 posto građana Portugala, Danske, Španjolske, Belgije i Nizozemske primilo je barem jednu dozu.
Inflacija
Inflacija u Europskoj uniji dosegnula je u srpnju najvišu razinu u gotovo devet godina, potaknuta poskupljenjem energenata, a u Hrvatskoj rast potrošačkih cijena premašio je prosjek Unije i dosegnuo najvišu razinu od ulaska u članstvo, izvijestio je prošli tjedan Eurostat.
Godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) porasla je u srpnju na razini EU na 2.5 posto, najvišu razinu od listopada 2012. godine.
Među zemljama EU najsnažnije su u srpnju na godišnjoj razini porasle potrošačke cijene u Estoniji, za 4.9 posto. Hrvatska se svrstala uz Cipar i Češku s rastom potrošačkih cijena mjerenih HICP-om u srpnju za 2.7 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim mjesecom, najsnažnijim od srpnja 2013. kada je postala članicom EU. U lipnju je stopa inflacije u Hrvatskoj iznosila 2.2 posto, dok su u prošlogodišnjem srpnju cijene bile pale za 0.6 posto.
Obnova Banije i Zagreba
Nedavna odluka vlade da izdvoji 3.3 milijuna kuna za izgradnju kapelice u Betlehemu javnost je dočekala s burnim reakcijama, ponajprije zbog činjenice da obnova od posljedica potresa u Zagrebu i, još važnije, na Baniji i dalje nije počela kako treba.
Većina onih koji su ostali na Baniji i dalje žive u kontejnerima te će po svemu sudeći tako dočekati i zimu. Vlada se nedavno pohvalila da je započelo zatrpavanje rupa koje su se pojavile nakon potresa, ali to nikako ne rješava problem stambenog zbrinjavanja i obnove kuća, bez čega će ekonomski depresivna Banija još više odumrijeti.
Ministar graditeljstva Darko Horvat početkom kolovoza je objavio da je u obnovu potresom pogođenih područja trenutno je uključeno više od 500 radnika 40-ak tvrtki, a građevinari iz susjednih zemalja bit će angažirani tek kad se iskoristi sav domaći potencijal. Sada pak najavljuje izmjene zakona kada se ponovno okupi sabor.
U Zagrebu se pak konačno započelo s rušenjem nekih kuća, ali prave obnove i dalje nema. Također je pitanje hoće li Hrvatska u zadanom roku uspjeti potrošiti više od 8 milijardi kuna koje je dobila za obnovu nakon potresa iz Fonda solidarnosti Europske unije.
Novi migrantski val
Hrvatska već nekoliko godina funkcionira kao vojna krajine Europske unije kada je riječ o migrantima koji u EU žele ući balkanskom rutom. Hrvatska se policija u tom periodu značajno kompromitirala provodeći ilegalnu politiku pushbacka, što je svojedobno javno potvrdila i bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, no sve to se odvija uz prešutnu podršku iz Bruxellesa.
S obzirom na činjenicu da su u Afganistanu talibani preuzeli vlast u zemlji, moguće je da se oni koji bježe od tog fanatičnog režima upute prema Europskoj uniji, što znači da bi se situacija na granici Hrvatske i BiH u sljedećim mjesecima mogla dodatno zakomplicirati. U tom slučaju možemo očekivati nove izvještaje o tome kako hrvatska policija krši ljudska prava migranata, između ostaloga i koristeći nasilje.
Proklamirani cilj vlade Andreja Plenkovića je uvesti Hrvatsku u Schengen, što znači da će hrvatska policija braniti vanjsku granicu EU svim sredstvima, uključujući i ona onkraj zakona.
Moguće nestašice
Kako piše CNN, mreža luka, kontejnerskih brodova i transportnih kompanija koje prevoze robu diljem svijeta vrlo je isprepletena, a troškovi dostave vrtoglavo rastu. To je zabrinjavajuća vijest za maloprodaju i blagdanske kupce.
Više od 18 mjeseci od početka pandemije, poremećaji u globalnim opskrbnim lancima postaju sve gori, potičući nestašicu potrošačkih proizvoda i poskupljujući isporuku robe tamo gdje je potrebna. Nerazriješeni zastoji i pojava novih problema, uključujući delta soj koronavirusa, znače da će se kupci ove blagdanske sezone vjerojatno suočiti s višim cijenama i suženim izborom. Kompanije kao što su Adidas, Crocs i Hasbro već upozoravaju na prekide u pripremama za ključno razdoblje na kraju godine.
I njemački mediji javljaju da je došlo do nestašice nekih tehničkih proizvoda poput laptopa i strojeva za pranje rublja.
Primjerice, Sony PlayStation 5 trenutno nije dostupan na Amazonu u Njemačkoj za kupnju. U maloprodaji mnogi proizvodi nisu dostupni u kratkom roku – bilo da se radi o pisačima, računalnim karticama, kosilicama, perilicama rublja ili biciklima.
“Turistički uspjesi ne mogu nadoknaditi sve ostale nedostatke ekonomije”
Index je o izazovima koje na jesen čekaju građane RH razgovarao sa Željkom Kamenov, redovitom profesoricom Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
“Naša zemlja je orijentirana na turizam i svako ljeto nam se vrati optimizam. Srećom, to se poklapa i s godišnjom aktivnosti virusa koja je ljeti manja. Nažalost, ti turistički uspjesi ne mogu nadoknaditi sve ostale nedostatke našeg gospodarstva i oni jednom moraju doći na naplatu, npr. poskupljenja i inflacija”, kaže Kamenov.
“Jesen donosi i doba kad se pojača aktivnost i širenje virusa pa je moguće da će nas dočekati i četvrti val. Ljudi sa strahom i sa sve manje strpljenja očekuju jesen i ponovno zatvaranje, pogotovo što je polovina stanovništva cijepljena u nadi da će se tako pandemija zaustaviti i život se vratiti u normalu. Nadam se da se crne prognoze neće obistiniti i da će nam ove jeseni život ipak biti normalniji nego prošle. Prvenstveno se nadam povratku u škole i na fakultete, kao i povratku ljudi na posao i revitalizaciji kulturnih i sportskih događanja”, ističe.
Hrvatska je polarizirana zbog pandemije
Kamenov podsjeća da su na početku pandemije svi bili šokirani slikama iz Wuhana i Italije, ali da se s vremenom u stanovništvu dogodila diferencijacija.
“Kako je vrijeme odmicalo, počeli smo preispitivati cijelu situaciju i opravdanost poduzetih mjera, s obzirom na gospodarske, obrazovne i emocionalne gubitke. Društvo se jasno podijelilo na one koji se boje bolesti i one koji se boje posljedica protupandemijskih mjera”, kaže Kamenov.
Kamenov i kolegice s Odsjeka za psihologiju provele su već u svibnju 2020. prvo istraživanje Kako smo? Život u Hrvatskoj u doba korone, u kojem je sudjelovalo više od 3500 odraslih građana i 800 djece školskog uzrasta.
“Jasno se točno 50 posto sudionika izjasnilo pozitivno u pogledu mjera Stožera, dok ih je drugih 50 posto smatralo pretjeranima i nepotrebnima. Prilično je zanimljivo da se ta brojka u potpunosti podudara s aktualnim postotkom cijepljenih i necijepljenih građana”, kaže ova stručnjakinja.
Mentalno stanje ljudi je sve veći problem
Sve veći je problem mentalno stanje građana.
“Naše istraživanje, kao i istraživanja širom Europe i svijeta, pokazuju da je mentalno zdravlje stanovništva pogoršano: depresivnost, tjeskoba, stres, usamljenost, beznadnost, povećano obiteljsko nasilje, povećani broj samoubojstava, opsesivno-kompulzivni poremećaji i brojne druge poteškoće prisutni su već sada, a očekuje ih se još i više. Svaki peti dječak i svaka treća djevojčica pokazuju jasne simptome narušenog mentalnog zdravlja. Govorimo o djeci i mladima, dakle osobama koje bi za nekoliko godina trebale biti stup ovog društva”, napominje Kamenov.
Život u stanju stalne neizvjesnosti
Hrvatsko društvo nema strategiju za očuvanje mentalnog zdravlja građana, nema razvijeni sustav za brigu i unapređenje mentalnog zdravlja, smatra ova psihologinja.
“Stručnjaci postoje, no sve je većinom svedeno na privatnu praksu ili povremene projekte, a ne na sustavan pristup brizi o mentalnom zdravlju. Evo, upravo je jučer ministar Fuchs izjavio da ne može svaka škola imati psihologa jer to ne bi bilo u redu! Što to znači? Za koga i zbog čega to ne bi bilo u redu, ako postoji ogromna potreba među djecom, nastavnicima i roditeljima, a postoje i brojni mladi nezaposleni psiholozi? Stalno se provlači uvjerenje da smo mi jaki, da smo mi narod koji se voli šaliti i da ćemo se lako oporaviti, no kolege u praksi ne mogu odgovoriti na silnu količinu potrebe za psihološkom pomoći koja među građanima postoji”, otkriva Kamenov.
Dugotrajna neizvjesnost ostavlja posljedice
Činjenica da već više od godinu i pol živimo u svojevrsnom stanju permanentne neizvjesnosti je ostavila traga na ljude.
“Ljudi su prilagodljivi i neko vrijeme možemo funkcionirati u nenormalnim uvjetima, no ako se ti uvjeti stalno produžuju i ne vidi im se kraj, naši resursi za suočavanje postaju sve slabiji. Mi već godinu i pol živimo u strahu od smrtonosne bolesti, ali i od gubitka posla, siromaštva, neizvjesne gospodarske budućnosti Hrvatske. Istovremeno nemamo gotovo nikakve mogućnosti za doživljavanje ugodnih iskustava kroz druženje s drugim ljudima, kulturne događaje, koncerte, putovanja, upoznavanje novih ljudi i drugih kultura… I ne možemo ništa planirati, nemamo kontrolu nad svojim životom”, opisuje Kamenov situaciju u kojoj se nalazimo.
U njihovom istraživanju iz svibnja prošle godine već su se mogle vidjeti psihološke posljedice pandemije.
“Građani su već tada pokazivali veću prisutnost simptoma depresivnosti, anksioznosti i stresa nego prije pandemije, a oni su više bili izraženi među ženama, nezaposlenima, siromašnijima, samcima, rizičnim skupinama, ali i među mladima – srednjoškolcima i studentima. Istraživanje smo ponovile krajem godine, u studenome i prosincu 2020., i nalazi su bili još lošiji. Povećao se broj ljudi s izrazitim simptomima depresivnosti, tjeskobe i stresa, smanjila se procjena kvalitete života i optimizam u pogledu budućnosti, više od polovine sudionika je imalo ozbiljnih problema sa spavanjem – pojavili su se jasni znakovi tzv. pandemijskog umora – simptoma sagorijevanja od stresa izazvanog pandemijom i promjenama u načinu života zbog protupandemijskih mjera”, kaže Kamenov.
Stožer je postao političko tijelo kojem građani ne vjeruju
Profesorica Kamenov je kritična prema odlukama vlasti i Stožera civilne zaštite.
“Ministar Vili Beroš i cijeli Stožer na početku pandemije očekivani su svakodnevno kao stručnjaci koji će nam objasniti što se događa, kolika je opasnost i što trebamo poduzeti da se od nje obranimo. Njihove izjave smo svi pomno pratili i pamtili. Upravo to praćenje i pamćenje rezultiralo je i sviješću građana o nedosljednostima, pa čak i potpuno proturječnim izjavama te dvostrukim mjerilima – mjere su se različito primjenjivale u različitim situacijama i nisu vrijedile za sve građane jednako”, kaže naša sugovornica.
“Sjećamo se popuštanja mjera za izbore, slavlja u izbornim stožerima gdje se ogroman broj ljudi grlio i čestitao si, ne noseći maske. Sjećamo se odlaska u Vukovar u vrijeme drugog vala i ponovnog zatvaranja škola. Kad su bili u pitanju politički važni događaji, pandemija kao da nije više postojala. Naravno da su se građani osjetili izigranima i da su izgubili povjerenje i u Stožer i u opravdanost protupandemijskih mjera”, zaključuje.
Vlada nema mjere za očuvanje mentalnog zdravlja građana
Smatra da se vlasti nedovoljno bave psihičkim posljedicama mjera koje donose.
“Velika je pogreška temeljenje svih mjera samo na zaštiti od širenja virusa, a ne na uputama za jačanje imuniteta i čuvanje mentalnog zdravlja stanovništva. Naprosto je zastrašujuće podcjenjivanje važnosti psihičkog zdravlja ljudi i nerazumijevanje da su ljudi pod stresom slabijeg imuniteta i da nema zdravlja bez psihičkog zdravlja”, upozorava ova psihologinja.
Kamenov ističe da se vlasti trebaju prestati čuditi i zgražati nad ljudskom prirodom, ne postupati prema ljudima kao nerazumnoj i neposlušnoj djeci, nego se okrenuti prema ljudima i njihovim potrebama, razumjeti njihove strahove, nesigurnost i poteškoće, pokušati surađivati s građanima i donositi razumne odluke koje su uvijek motivirane cjelokupnom dobrobiti građana i društva u cjelini, a ne samo strahom od širenja virusa.
“Komunikacija treba biti jasna i iskrena, ako se ne zna hoće li neka mjera pomoći treba jasno to i reći: nismo sigurni, ali to je najbolje što u ovom trenu možemo napraviti, pratit ćemo što se događa i mijenjati mjeru ako je potrebno”, poručuje ova psihologinja.