Hrvatska uvodi euro 1. siječnja 2023. godine, najavljeno je to uz jučerašnju sjednicu Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj.
Na sjednici su sudjelovali, između ostalih, premijer Andrej Plenković, potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo Valdis Dombrovskis i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
Rečeno je da treba prevenirati značajniji rast cijena, ali i kako dosadašnja iskustva država koje su pristupile eurozoni pokazuju da je to donijelo prednosti i građanima i gospodarstvu, piše Index.
Plenković: Životni standard je porastao u novim državama članicama nakon uvođenja eura
Premijer Plenković je izdvojio da će nestati valutni rizik, mjenjački troškovi, smanjit će se kamatne stope, potaknut će se strana ulaganja, povećati mogućnost financiranja na tržištu kapitala, ali i kako je efekt u novim državama članicama bio takav da su plaće rasle više od cijena.
“Životni standard je znatno porastao nakon uvođenja eura”, naglasio je.
Vujčić: Neće biti divljanja cijena
Guverner HNB-a Vujčić rekao je HTV-ovom Dnevniku kako u drugim zemljama koje su uvele euro cijene nisu podivljale te je poručio da će poduzeti sve da zaštita potrošača bude na maksimalnoj razini, dodajući da će se u dućane uvesti dualne cijene.
Tečaj po kojem ćemo ući u eurozonu bi bio 7.53 kao središnji paritet koji je odredila Europska središnja banka.
Vuković: Možemo očekivati rast standarda
Pitali smo ekonomskog analitičara Vuka Vukovića može li porasti životni standard.
“Što se tiče standarda, svakako ideja eura je da se pomogne privući investicije, kroz to privlačenje investicija mi možemo očekivati rast standarda. To je ta ideja”, rekao je Vuković.
Neke države nemaju korist od eura, Hrvatskoj je to nužnost
Pitamo ga o skepticizmu kod određenog dijela stanovništva.
“Skepticizma u drugim državama u Europi pri uvođenju eura mahom nije bilo jer je euro uveden prije krize. Nakon krize s eurom od 2012. do 2015. godine je bio skepticizam i u Europi, raslo je nezadovoljstvo i u državama koje su još prije uvele euro, poput Španjolske ili Grčke. Istovremeno, tih godina je Estonija uvodila euro i njima je to bilo jako korisno. Iz istog će razloga i nama biti korisno, jer se radi o sličnim ekonomijama”, objasnio je Vuković.
“Jednostavno, treba gledati kontekst države. Ima nekih zemalja koje nemaju neku korist, neke imaju. Mi ćemo imati više koristi nego štete, a koristi su puno veće s ekonomskog stajališta. Hrvatskoj je nužno uvođenje eura”, rekao je on.
Mi već imamo 85 posto štednji u eurima
Dodao je kako mi već puno toga iskazujemo u eurima.
“Recimo, cijene nekretnina iskazujemo u toj valuti, automobila također, imate 85 posto štednji u eurima i preko 60 posto kredita. U tom smislu smo spremni. Uvođenje će smanjiti i troškove konverzije, no kao i svuda, imate dobitnike i gubitnike. Gubitnici bi ovdje trebali biti izvoznici, iako bi prema mojem mišljenju izvoz bilo bolje promatrati kroz kontekst kvalitete, a ne jeftinije cijene”, njegove su riječi.
“I to što je Hrvatska turistička zemlja govori o potrebi da se uvede euro, ali primarno zbog olakšanja poslovanja i ulaska investicija i kapitala u zemlju. No, sve možemo napraviti u tom smjeru, ali to nije uvijek pitanje monetarne politike, nego i institucija države, što može biti ograničenje”, kaže.
“Možete vi olakšati situaciju s uvođenjem eura, ali ako institucije u privlačenju investicija nedovoljno dobro funkcioniraju, onda to opet nije dobro. Tako da je uvođenje eura nužan, ali svakako ne i dovoljan uvjet”, objasnio je Vuković.
Tica o prednostima i nedostacima
Kontaktirali smo i profesora na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Josipa Ticu.
“Poznate su prednosti uvođenja eura, to su prije svega manji transakcijski troškovi za poslovni svijet, kao i uklanjanje tečajnog rizika kod dužnika jer su ljudi masovno zaduženi u stranim valutama, a privređuju u domaćoj valuti. Treća prednost se očituje u krizama. Ako je velika svjetska kriza, postojat će snažnija potpora središnjih europskih banaka”, rekao je on.
Dotaknuo se nedostataka.
“Što se tiče nedostataka, hrvatska ekonomija je takva da joj treba čitav niz reformi da se ravnopravno bori na svjetskom tržištu. Posebnu opasnost uvođenje eura predstavlja i u smislu budućih recesija lokalnog karaktera, kada će fiskalna politika morati biti spremna i preuzeti ulogu vođenja anticiklične politike u potpunosti. U skladu s tim važno je dobro odabrati trenutak i spremiti gospodarstvo na novo okruženje”, rekao je.
Evo što bi moglo poskupjeti
Pitali smo ga o mogućem porastu cijena.
“Stalno se priča o inflaciji, istraživači su pokazali da kod uvođenje eura dolazi do jednokratnog porasta u sektoru usluga, i to kod stvari koje imaju manji udio u dohotku, stvari koje ne koštaju puno. Ljudi ne primjećuju cijene, pa poduzetnici koriste priliku, odnosno nepažnju kupaca”, objasnio je.
“Istraživanja su pokazala da su prilikom uvođenja eura poskupljenja bila koncentrirana u restoranima, pekarnama, kao i kod frizera. Obrtnici, recimo, iskoriste priliku kako bi zaokružili cijenu pa dođe do porasta u tim djelatnostima, gdje nema iskazanog cjenika, za razliku od samoposluga. Puno ljudi se i ne sjeća koliko je platilo perec ili neko pecivo. Upravo zato se uvodi dvostruko iskazivanje cijena, dakle, u kunama i eurima, kako bismo pratili slijed porasta cijena i lakše se priviknuli”, njegove su riječi.