‘Što se tiče naknada, banke nas i dalje ‘pelješe’… Razmišljam da kada dobijem plaću, da ju dignem, da ju ne ostavljam niti jednog trenutka, niti da koristim internet bankarstvo’, kazala je Iva Tadić. Mnoge građane iznenadila je i naknada za podizanje vlastitog novca u poslovnici. Kažu da to nikako ne shvaćaju ni opravdavaju
Prihodi od kamata, naknada i provizija glavni su prihodi 20 različitih bankarskih institucija u Hrvatskoj. Bankama plaćamo više od 200 naknada, poput naknada za otvaranje, zatvaranje i vođenje tekućeg računa ili naknada za izdavanje potvrde o transakciji, promjenu pina, raniju otplatu rate kredita itd., prenosi Net.hr.
Iva Tadić svakog mjeseca samo za vođenje računa plaća naknadu od 55 kuna.
“Što se tiče naknada, banke nas i dalje ‘pelješe’. Ako uzmemo neki paket koji košta 50 ili 60 kuna, zašto moramo dodatno davati naknadu za provedene naloge? Razmišljam da kada dobijem plaću, da ju dignem, da ju ne ostavljam niti jednog trenutka, niti da koristim internet bankarstvo”, rekla je za HRT.
Kaže da se iznosi naknada od banke do banke ne razlikuju se znatno, tako joj ne pomaže ni da promijeni banku. “Imam start paket koji košta 55 kuna, pa puta 12 mjeseci, a onda još preko 200 kuna moram platiti neke transakcije za režije, dodatno ih plaćam 2 kune. To nije problem samo nas klijenata, to je velik problem i klijenata koji imaju poslovne račune”, dodala je.
Naknada za podizanje vlastitog novca
Ako je riječ o pravnoj osobi, banka ubire i do tisuću kuna na mjesec. Kod većine banaka naknade za transakciju su od jedne do tri kune, neovisno o iznosu računa. Mnoge je iznenadila naknada za podizanje vlastitog novca u poslovnici.
“Naplaćuje se podizanje vlastitog novca, to nikako ne mogu shvatiti ili opravdati. To je naš novac, do njega želimo doći ili putem bankomata ili direktno na šalteru poslovnice, nebitan je način podizanja novca. Mislim da se takve stvari ne bi smjele naplaćivati, mislim da su naknade uopćeno previsoke”, rekla je Ana Šimić iz Šibenika.
Regulator na tržištu je Hrvatska narodna banka, na čijim je stranicama ili aplikaciji mHNB moguće na jednome mjestu usporediti najčešće naknade. No, korisnici bankarskih usluga smatraju da bi HNB, osim informacija, trebao utjecati na banke da smanje broj bankarskih naknada ili da one budu niže.
“Visina naknade je poslovna odluka svake banke, a na nama potrošačima je da odaberemo uslugu koja najbolje odgovara našim potrebama. Naknade su više manje jednake u svim zemljama EU”, rekao je Bruno Vukoja, direktor Direkcije za nadzor platnog prometa u HNB-u.
Strah od uvođenja novih naknada
Potrošači nemaju previše izbora, a cijene naknada u bankama variraju neznatno. Zbog pandemije koronavirusa padaju prihodi banaka od naknada i provizija. Građani su zbog toga zabrinuti jer mogući je scenarij da banke uvedu nove naknade.
Dok je sve manje onih koji fizički odlaze u banke po novac, bankarski sustav sve se više digitalizira. Gotovo sve usluge mogu se platiti putem aplikacija. Stoga klijenti očekuju da broj naknada, zbog manjeg opsega posla bankara, u budućnosti bude manji, a usluga sigurna i transparentna, javlja HRT a prenosi Net.hr.