‘Prije samo deset godina ovakvo bi računalo koštalo nekoliko tisuća eura’, kaže Nikola Tasić, informatički stručnjak i programer
Sredinom prošle godine ukupna količina podataka dostupnih na internetu procijenjena je na 175 zetabajta, a jedan zetabajt je koliko i trilijun gigabajta informacija. Tome je pridonio “video first” trend koji je popularan posljednjih desetak godina.
Koliko je to zapravo podataka, pokazuje istraživanje američkih znanstvenika sa Sveučilišta u Kaliforniji, koji procjenjuju da je količina informacija u svim ikada napisanim knjigama “samo” oko 2 petabajta. To Internet stavlja na daleko prvo mjesto kao najveći izvor informacija u čitavoj ljudskoj povijesti. Zapravo, današnji ljudi žive u “istinskom informacijskom dobu”, budući da je Internet (u nekom obliku) dostupan čak i u najudaljenijim kutovima planeta. To će se također drastično promijeniti i poboljšati u sljedećem desetljeću, budući da tvrtke poput Space X-a, kao i niz drugih, rade na velikim mrežama satelita koji će omogućiti brzi pristup internetu do bilo koje točke na Zemlji.
Međutim, ova količina podataka nije izravno dostupna s naših računala ili pametnih telefona, jer Google i drugi web preglednici jednostavno ne prikupljaju poveznice na sve web stranice. Također, Google ne prikuplja informacije s društvenih mreža kao što je Facebook, te s “pay wall” stranica (stranica na kojima se plaća pristup). Također, većina korisnika interneta niti ne zna da je “World Wide Web” (stranice i društvene mreže) tek oko 10 posto interneta. Ostalih 90 posto su tzv “Deep Web” – razne baze podataka, poslužitelji i sustavi za prijenos podataka te “Dark Web” kojem se može pristupiti samo uz pomoć posebnih preglednika, poput ‘TOR’.
Nikola Tasić, informatički stručnjak i programer, kaže da današnji korisnici niti ne znaju koliko su moćni njihovi uređaji:
“Danas se za nekoliko stotina eura može kupiti pametni telefon s osmojezgrenim procesorom, gigabajtima radne memorije i stotinama gigabajta prostora za pohranu podataka. Prije samo deset godina ovakvo bi računalo koštalo nekoliko tisuća eura. Većina korisnika pametnih telefona zapravo koristi samo oko 20-30 posto mogućnosti uređaja. Jeste li znali da vaš pametni telefon može biti ‘virtualni stroj-računalo’ na kojem možete pokretati druge operativne sustave i upravljati udaljenim računalima? Vaš pametni telefon može biti i potpuni glazbeni studio, s aplikacijama kao što je BandLab. Sve je to prije desetak ili dva desetljeća bilo u domeni znanstvene fantastike”, objašnjava Tasić.
Novinarka Tatjana Đorđević navodi da je internet promijenio medijski svijet, ali i samo novinarstvo:
“Digitalizacija nam je omogućila lakši pristup informacijama, ali i podigla ovo zanimanje na višu razinu. No, stvorila je i veliki jaz između novinara koji poslu pristupaju profesionalno i temeljito i onih koji to ne rade. Također se promijenilo način na koji se javnost danas informira. Čitatelj, slušatelj, gledatelj danas ima izbor u moru informacija. Mediji više nemaju moć manipuliranja javnim mnijenjem, barem ne u demokratskim društvima. s druge strane, danas svatko vjeruje u ono u što želi vjerovati, a pratit će one informacije i medije koji odgovaraju njegovim uvjerenjima. Problem je, međutim, što se često događa da se formiranje određenih uvjerenja kod publike temelji na neprovjerenim informacijama i lažnim vijestima. Bez interneta i digitalnih tehnologija danas je, zapravo, nemoguće baviti se novinarstvom. Svakako, još uvijek je novinar taj koji upravlja digitalnim alatima i koristi ih na način koji mu koristi, a čini posao lakše. Strahovi da će umjetna inteligencija zamijeniti novinare u ovom trenutku nisu realni. Promijenit će način na koji novinari rade i dobivaju informacije, ali ih neće zamijeniti. Novinari koji se bez problema suočavaju s izazovima umjetne inteligencije mogu biti samo bolji u onome što rade“, kaže Đorđević.
Stručnjaci također procjenjuju da će internet postati puno veći, jer se u nadolazećim godinama očekuje oko 1,3 milijarde novih korisnika pametnih telefona i računala u afričkim i azijskim zemljama, poput Nigerije, Bangladeša, dijelova Indije i Indonezije. Ujedinjeni narodi i njihov program “Global Connectivity” procjenjuju da će do 2030. oko 7,5 milijardi ljudi imati pristup internetu u nekom obliku, tj. negdje oko 85 posto čovječanstva, dok će brzi internet koristiti preko 5,3 milijarde ljudi. Današnje globalno tržište pametnih telefona iznosi oko 1,4 milijarde uređaja godišnje, a procjene su da će do kraja ovog desetljeća ta brojka biti oko 1,7 milijardi novih uređaja godišnje, piše Net.hr.