Assange je još 2010 godine, u vrijeme najveće ‘popularnosti’ WikiLeaksa, stvorio nekoliko velikih baza podataka koje je nazvao ‘Insurance files’ (datotekama za osiguranje)
Osnivač WikiLeaksa, koji je više od desetljeća punio stranice svjetskih novina svojim otkrićima o političkim zloupotrebama širom sveta, Julian Assange, danas je jedan od najtraženijih ljudi od strane SAD-a, političara u Washingtonu, i posebno američke obavještajne zajednice.
Assange se već godinama bori da ga ne izruče iz Velike Britanije jer ga SAD traži zbog ozbiljnih optužbi za špijunažu. Iako je veliki broj svjetskih stručnjaka, javnih osoba i aktivista godinama upozoravao da je Assange zapravo novinar, te da ga štite zakoni o slobodi medija, kao i američki Prvi amandman Ustava koji garantira pravo na slobodu govora, službenici u Washingtonu nisu promijenili stav.
Washington prvenstveno želi “poslati poruku” međunarodnoj zajednici da više neće tolerirati “nove WikiLeaks projekte”, koji bi dalje mogli urušiti ionako već poljuljan imidž SAD-a na globalnoj političkoj sceni. Također, Washington i Pentagon, generalno, smatraju svako objavljivanje njihovih tajnih dokumenata i informacija za špijunažu, bez obzira otkrivaju li oni zloupotrebe ili su u interesu međunarodne zajednice ili samih američkih građana.
Dio dokumenata još uvijek ‘pod ključem’
Ipak, Assange je još 2010 godine, u vrijeme najveće “popularnosti” WikiLeaksa, stvorio nekoliko velikih baza podataka koje je nazvao “Insurance files” (datotekama za osiguranje). One su bile zaštićene izuzetno naprednom šifrom za enkripciju AES256, koju koriste i mnoge države, kao i sam Pentagon. Do sada su otključane dvije od ovih baza, koje su se uglavnom odnosile na rat u Iraku i Afganistanu te aktivnosti američkih snaga u tim zemljama.
Treći file veličine 4.5 gigabajta i danas stoji zaključan, budući da njegov “javni ključ” (public key) zna vjerojatno samo Assange. Ovaj “javni ključ” je neophodan za generiranje “tajnog ključa” (secret key) kojim se dešifrira sama baze podataka. Nitko ne zna što je u trećem “fileu osiguranja”, iako stručnjaci smatraju da je vjerojatno u pitanju skup do sada neobjavljenih “WikiLeaks” dokumenata.
“Rusijo, ako me slušaš, molim te da pronađete izgubljene email poruke Hillary Clinton”, izjavio je svojevremeno Donald Trump u kampanji za svoj prvi mandat u Bijeloj kući, a nakon velikog hakerskog napada na servere američkih Demokrata, u kojem su ukradeni povjerljivi podaci i dokumenti tadašnje državne tajnice.
Par tjedana kasnije, najveći dio ovih email poruka i dokumenata je “anonimno” poslan WikiLeaks-u, koji ih je i objavio. Iako to nikada nije službeno dokazano, danas većina stručnjaka za cyber sigurnost vjeruje da ne samo da je “Rusija slušala Trumpa”, već da zapravo i stoji iza napada na servere Demokrata.
Ovaj incident se opet spominje i u aktualnoj predizbornoj kampanji u SAD-a, gdje mnogi demokrati opet optužuju Trumpa da je “igrač Kremlja”, te da je “prijatelj Vladimira Putina”, piše Danas.hr.