Ekonomski analitičar kaže da ovo nije kraj rasta cijena. Upozorava da bi do kraja godine inflacija mogla biti i dvoznamenkasta
Ne rastu samo cijene piletine i puretine. No, iako je sve skuplje, hrvatski građani u prva četiri mjeseca ove godine i puno više kupuju. To pokazuje veći broj fiskaliziranih računa nego rekordne 2019. Gdje je najveći porast potrošnje i na što Hrvati najviše troše, donosi Ilija Radić za RTL.
Sve poskupljuje, a Hrvati više troše. Ukupan iznos fiskaliziranih računa u od početka godine u svim djelatnostima 14 milijardi kuna je veći nego u istom razdoblju lani. Raste i broj i iznos računa.
Prihodi od poreza prešli 91 milijardu
Božidar Kutleša, ravnatelj Porezne uprave:
“Što se tiče broja fiskalnih računa u prvih 4 i pol mjeseca ove godine zabilježen je u odnosu na 21. porast od 16 posto. S tim da, sjećamo se 2019. koja je bila što se tiče fiskalnih računa bila rekordna, također je zabilježen porast od nekih pola posto. Iznos računa je značajno veći, to je 24 posto u odnosu na 19. i 21.”
I to nije samo statistika. Građani priznaju da više troše, no ne na luksuz i bolju kvalitetu života. Na iznos računa utjecala je inflacija.
To je vidljivo i na rebalansu proračuna u kojem su očekivani porezni prihodi za ovu godinu prešli 91 milijardu kuna, što je 3 milijarde kuna više nego u originalnom proračunu za ovu godinu. Najveći dio otpada na PDV iako je vladinim paketom antiinflacijskih mjera stopa snižena na čitav niz artikala i usluga.
Vlada sada očekuje gotovo 2 milijarde više od tog poreza nego pri izradi proračuna jer je projekcija inflacije čak za 5 posto veća. Na rast broja računa utjecali su samo određeni sektori i ukidanje COVID ograničenja.
Ekonomski analitičar Željko Garača:
“U ugostiteljstvu i turizmu gdje su ljudi počeli znatno više trošiti iz objektivnih razloga jer smo imali lockdown prethodnih godina. Tako da najveći dio ovog porasta potrošnje u prvom kvartalu u odnosu na prethodne periode se odnosi upravo na ugostiteljstvo i turističke usluge.”
226 posto veći broj računa
Zbog ograničenja u poslovanju prošle godine ugostiteljstvo u ovoj bilježi ogroman porast.
“S obzirom na ograničenja koja su bila 2021. godine tu govorimo o 226 posto većem broju računa, odnosno 256 posto većem iznosu računa”, kaže Kutleša.
Ipak, o trendovima nam više govori predpandemijska 2019. godina. Ove godine je broj računa manji 13 posto, ali je iznos porastao za 15 posto u ugostiteljstvu, a u trgovini na malo broj računa je 5 posto već, a iznos čak za četvrtinu veći.
“Tumačim da je to prije svega odraz porasta cijena, odnosno inflacije koja je u ovoj sferi, u trgovini i ugostiteljstvu veća nego što je ona službeno iskazana inflacija jer u toj službenoj inflaciji imamo i neke stavke koje su bile stabilne u proteklom periodu”, kaže Garača.
I to, kaže, nije kraj rasta cijena. Upozorava da bi do kraja godine inflacija mogla biti i dvoznamenkasta:
“Mislim da ćemo se morati svi naviknuti na više cijene, pa na kraju krajeva i manje trošiti.”