Net.hr popričao je s nekoliko građana o njihovim primanjima i troškovima života u serijalu ‘Kako preživjeti u Hrvatskoj’. Krećemo s dvije djevojke Marijanom i Ivanom
Cijene divljaju. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, porasle su gotovo 11 posto u odnosu na svibanj prošle godine, a u odnosu na travanj najveći smo udarac osjetili u kategoriji prijevoza, cijena hrane i pića te troškova pokućstva, u što spadaju oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva.
Hrvatska je među EU članicama već odavno stekla ugled “zemlje s najvišim cijenama i najnižim plaćama” pa se doista postavlja pitanje koliko skuplji život može biti, a da novčanici hrvatskih građana do kraja ne popucaju po šavovima?, piše Net.hr.
Kako bismo to istražili, popričali smo s nekoliko građana o njihovim primanjima i troškovima života u ciklusu na temu Cijena života u Hrvatskoj. Napominjemo da nam nije bio cilj prikazati ekstremne slučajeve, već živote ljudi koji rade uobičajene poslove (jedan ili dva), nemaju pasivnih prihoda, a stambeno pitanje imaju riješeno kroz najam ili stambeni kredit.
Troškovi života samca u većem gradu u Hrvatskoj
Budući da na troškove života utječe puno faktora, sugovornike smo podijelili na samce, parove bez djece, parove s djecom i umirovljenike. Iako njihova primanja odudaraju od prosječne hrvatske plaće koja, prema podacima servisa MojaPlaća portala MojPosao, iznosi 7.345 kuna, njihovi troškovi ne razlikuju se bitno od troškova većine ljudi ili ih je barem moguće promatrati u kontekstu prosječnih hrvatskih primanja, što nam je i cilj.
U prvom dijelu serijala, za Net.hr su svoja primanja i troškove s nama transparentno podijelile Marijana (24) i Ivana (34), obje na zagrebačkim adresama te obje podstanarke.
‘Jedan posao mi nije dovoljan da pokrijem troškove života’
“Najam plaćam 2600 kuna odnosno, 350 eura. Režije tijekom zimskih mjeseci iznose od 700 do 800 kuna, a ljeti su 400 kuna. Na hranu mjesečno minimalno trošim 1500 kuna”, kaže Marijana, koja studira i uz to radi dva posla – jedan za plaću od 4000 kuna, a drugi za plaću od 3000 kuna – jer, kako sama kaže, jedan posao joj nije dovoljan da pokrije troškove života.
“ZET je 100 kuna, hrana za dvije mačke oko 750 kuna mjesečno, eventualno potrošim 500 do 1000 kuna mjesečno na taksi ako kasnim na faks radi posla i oko 1500 kuna na cigarete”, nastavlja nabrajati Marijana i priznaje da joj dosta novca odlazi na ‘užitke’ kao što su izlasci i večere.
“To ovisi o mogućnostima. Nekada je to 500 kuna mjesečno, a nekad između 1000 i 1500 kuna”, kaže. Na pitanje, pokrivaju li joj mjesečna primanja troškove života, odgovara:
‘Samcu je potrebno 10.000 kuna mjesečno’
“Nimalo. Idealno bi bilo da zarađujem 8000 kuna. To je idealno – ako ja nisam rastrošna i ako se ne radi o mjesecu u kojem su rođendani i godišnjice. Ako zbrojim i to, onda mi treba 10.000 kuna mjesečno”, kaže i dodaje da je život u Hrvatskoj ‘užasno skup’.
S njom se slaže i Ivana, koja također radi dva posla, ne zato jer mora, već zato jer joj to, kako kaže, pruža veću sigurnost. Mjesečni prihodi joj variraju između 12 i 13 tisuća kuna – to uključuje plaću od stalnog posla i varijabilni dio, koji dobije za konzultantske usluge koje drži.
“Sve ovisi o tome u kojoj sredini živiš, ali mislim da samcu u gradu treba 10.000 kuna za normalna život”, kaže.
‘Na hrani se može uštedjeti, auto stvarno malo vozim’
“Stanarina, zajedno s režijama, mi je 4500 kuna. Za automobil prosječno trošim nekih 800 kuna mjesečno, to je kad podijelim troškove osiguranja, registraciju i mjesečno gorivo na koje trošim 400 do 500 kuna mjesečno. Vozim se samo do posla i natrag, ne idem autom izvan grada i auto ne troši puno. Ali, stvarno malo vozim”, naglašava.
Za hranu i kućne potrepštine mjesečno izdvaja oko 2000 kuna. Ima i mačke, za koje mjesečno izdvaja oko 600 kuna (hrana, pijesak i troškovi veterinara). Nekih 500-tinjak kuna mjesečno odlazi na ‘druge stavke’, kao što su popravci. “Uvijek nešto izleti”, pojašnjava Ivana.
“Tu i tamo moram otići frizeru, ukoliko moram biti na nekom važnom događaju. To bude dvaput mjesečno po 100 kuna, što je trošak koji ne bih imala da ne radim posao koji radim. Vjerojatno se i na hrani može uštedjeti. Ja se trudim, koliko mogu, kupovati zdravije stvari i na hrani ne štedim previše. Ali ne naručujem hranu iz dostave, kuham sama što više mogu”, pojašnjava.
‘Polovica plaće odlazi na stan’
U troškovima ima još i nenamjenski kredit od 1000 kuna, ali primanja joj omogućavaju da pokrije sve troškove života. Ipak, priznaje da ne uspijeva puno uštedjeti.
” Mislim da puno ovisi o tome imaš li svoj stan jer nama koji plaćamo stan, bilo je da je u pitanju najam ili kredit – na to praktički odlazi polovica plaće. Imam prijateljicu koja ima plaću od 8.000 kuna, ali ima svoj stan i ne troši previše, pa joj svaki mjesec ostaje 4.000 kuna ušteđevine unatoč tome što izađe van ili kupi neku odjeću tako da, stan je definitivno najveći izdatak”, kaže Ivana.
Prosječna plaća zadovoljava samo najnužnije troškove života samaca
Iako se s troškovima koje Marijana i Ivana imaju ne može svatko poistovjetiti, izdvojimo li stavke koje su im zajedničke, ispada da naše sugovornice mjesečno na stan i režije, hranu te prijevoz troše između 5.500 i 7.300 kuna mjesečno.
Prosječna hrvatska plaća te nužne troškove donekle može pokriti, ali uzmemo li u obzir medijalnu plaću odnosno, plaću koju prima većina ljudi u Hrvatskoj – a koja, prema podacima MojPosao iznosi 6.750 kuna – potpuno je jasno da bez dodatnog posla ne bi bilo ni izlazaka, kućnih ljubimaca, pa čak ni rate kredita, piše Net.hr.