Niz misterioznih incidenata, uključujući ranojutarnju eksploziju u srijedu, otkriva pukotine na ruskoj fasadi snage. Otkazivanje nekih svečanosti Dana pobjede još je jedan znak da privid moći počinje izmicati
Uoči Dana pobjede – kojim se tradicionalno slavi sovjetski trijumf nad nacističkom Njemačkom, ali koji je postao simbolom trenutačnog rata Rusije protiv Ukrajine – Kremlj tvrdi da se zemlja bori protiv neprijatelja koji je moćan koliko i zao. Taj narativ treba objasniti izostanak uspjeha na bojišnici nakon 14 mjeseci borbe, a istovremeno Rusima nudi osjećaj sigurnosti da će se njihov život nastaviti kao i obično.
Ali niz misterioznih incidenata – uključujući ranojutarnju eksploziju u srijedu – otkriva pukotine na ruskoj fasadi snage. Otkazivanje nekih svečanosti Dana pobjede još je jedan znak da privid moći počinje izmicati.
Kremlj je naposljetku opisao upad dviju bespilotnih letjelica u strogo zaštićeni moskovski kompleks u 2 sata ujutro kao pokušaj atentata na predsjednika Putina od strane “kijevskog režima”. To je bilo u izjavi od srijede poslijepodne, koja je također tvrdila da ima pravo odgovoriti “gdje i kada smatra prikladnim”. Putin u to vrijeme nije bio u kompleksu. Dan kasnije Moskva je svojim optužbama za krivnju za eksploziju pridodala i SAD. “Dobro znamo da se odluke o takvim akcijama, takvim terorističkim napadima ne donose u Kijevu, nego u Washingtonu”, rekao je Peskov u četvrtak. I Kijev i Washington oštro poriču bilo kakvu upletenost.
Kremlj svim silama pokušava umanjiti značaj napada
Napad dronom u srijedu najnoviji je u nizu neobjašnjivih incidenata na ruskom tlu posljednjih mjeseci, uključujući napad automobilom bombom na ultranacionalističkog pisca u subotu – treći napad na proratne javne osobe od početka invazije, što je rezultiralo s dvije smrti. Tu je i niz srušenih dronova, iskakanje teretnih vlakova iz tračnica i najmanje dva požara u skladištima goriva na Krimu. U svim tim slučajevima, Kremlj je umanjio značaj vijesti ili ih držao daleko od fokusa javnosti.
Dakle, činjenica da je ovaj put odlučio objaviti službenu izjavu i uperio prst u SAD, svog glavnog neprijatelja, sugerira da Kremlj želi da ljudi to uzmu na znanje. Ali s kojim učinkom? Očekivano, glavni glasnogovornici Kremlja vape za osvetom. Bivši ruski predsjednik i sadašnji šef Vijeća sigurnosti, Dmitrij Medvedev, pozvao je na “fizičku eliminaciju” ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
“Možda će sada stvarno stvari krenuti ” napisala je Margarita Simonyan, glavna urednica ruske državne televizije RT. Ali osim uobičajenog šovinističkog zveckanja oružjem, ruske glavne večernje vijesti nisu emitirale scene eksplozije drona. I dalje ostaje više pitanja nego odgovora.
Kremlj je jedno od najbolje zaštićenih mjesta u Rusiji, a naširoko se pretpostavljalo da je probijanje njegove protuzračne obrane gotovo nemoguće. Štoviše, poznato je da Putin najviše vremena provodi na drugim mjestima.
To je potaknulo spekulacije da je napad dronom zapravo fingirana operacija koju je organizirala jedna od ruskih sigurnosnih službi. Mogući motivi mogli bi biti unutarnja borba za moć – koliko god se sigurnosne službe smatrale monolitom, one su zapravo podijeljene – ili pokušaj da se Zapad odvrati od daljnjih isporuka oružja Ukrajini, budući da bi se oružje navodno koristilo u udare na teritorij Rusije.
Važna simbolička poruka
Ali napad na srce moći ima veliku simboličnu, ako ne i fizičku cijenu. Upravo je u Senatu Kremlja s kupolom Putin organizirao povijesni sastanak sa svojim savjetnicima za sigurnost koji je prethodio pokretanju njegove sveobuhvatne invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Njegova simbolika je neosporna.
Bez obzira na to tko stoji iza upada, manje je vjerojatno da će proizvesti efekt okupljanja oko zastave nego što će probuditi pitanja oko obrambenog sustava Kremlja. Uspoređuje se kada je 19-godišnji Nijemac Mathias Rust sletio avionom Cessna blizu Kremlja tijekom Hladnog rata. Činjenica da je uspio neosporno preletjeti granicu bila je veliko poniženje za Mihaila Gorbačova. Kao rezultat toga, glave su se kotrljale među njegovim obrambenim osobljem.
Ne pomaže ni tajmnig prošlotjednog incidenta, koji se dogodio neposredno prije nego što je zemlja pokazala svoju uobičajenu vojnu snagu za Dan pobjede 9. svibnja.
I prije udara u srijedu situacija je bila napeta. Izbjegavajući korištenje riječi “rat”, koja je zabranjena, deseci ruskih gradova otkazali su vojne parade kako ne bi “isprovocirali protivnika”. Besmrtni puk, vrlo popularna povorka ljudi koji nose fotografije svojih rođaka koji su se borili u Drugom svjetskom ratu, otkazana je. Neka su mjesta čak ukinula vatromete.
S jedne strane, takve promjene važnog državnog praznika mogle bi dovesti do poruke da su Rusi u ratu s, kako kaže Kremlj, “teroristima”. Ali ova oštrica siječe u oba smjera. “U sadašnjem kontekstu, otkazivanje parada će se shvatiti kao još jedan znak da stvari idu vrlo loše”, rekao je Abbas Glyamov, bivši pisac govora u Kremlju koji je postao analitičar, za Echo Moskvy.
Iako se izbjegavanje masovnih okupljanja u gradovima blizu ruske granice s Ukrajinom može činiti kao logična mjera opreza, to je manje očito za one u tisuće kilometara udaljenom Sibiru.
Otkazuje se niz manifestacija; hoće li i Putin pokleknuti?
Neki se naglas pitaju nedostaje li nekim gradovima jednostavno vojne opreme za paradu. Ili bi možda željeli spriječiti ljude da izađu na ulice držeći fotografije svojih rođaka koji su umrli u Ukrajini, dajući tako vizualni prikaz broja poginulih u Rusiji tijekom rata. Najvažnija vojna parada u Moskvi, koju uživo prenosi ruska državna televizija, još je u planu. Ali napetost u glavnom gradu je osjetna. Crveni trg zatvoren je za javnost dva tjedna, a ulice su zabarikadirane.
Nakon incidenta od srijede, gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin odmah je zabranio korištenje dronova, a deseci drugih regija od tada su slijedili taj primjer. Danima unaprijed Moskovljani su već imali problema s GPS signalom. Mnogo će ovisiti o Putinu. Njegov godišnji govor povodom Dana pobjede na Crvenom trgu jedan je od rijetkih trenutaka kada se unaprijed zna gdje se nalazi.
Nakon sigurnosnog, blago rečeno, propusta u srijedu, neki se pitaju bi li mogao razmisliti o govoru. Ali poruka njegove odsutnosti ne bi bila dobra, a male su šanse da bi Kremlj riskirao psihološke posljedice. Pa ipak, pitanje je li dovoljno sigurno da predsjednik izađe u javnost i u središtu Moskve govori pred više od 10.000 muškaraca koji marširaju Crvenim trgom, prenosi Net.hr.