U sedam najvećih banaka, prosjek naknade za vođenje tekućeg računa je 1,70 eura mjesečno, no idu i do 3,32 eura. Umirovljenici i studenti imaju obično niže naknade koje idu već od 0,66 eura u većim bankama
Nakon što je ministar financija Marko Primorac najavio “obračun” s naknadama banka i da će uvesti da se plaće isplaćuju na račun i s njega podižu bez bankarske naknade, mnogi građani pozdravili su njegov potez, a banke su spremno prihvatile da će “poštivati buduće zakonske okvire”.
No misterij zvan “bankarske” naknade malo koji prosječan građanin razumije, a tek poneki uspije dekodirati koliko čega i za što plaća. A takvih je naknada najmanje stotinu, prema nekim procjenama i više stotina. Cent po cent, euro po euro i banke zbrajaju milijunske prihode.
Jedna čitateljica otkrila je za Danas.hr djelić tog zamršenog mozaika i podijelila tajne svog računa i koliko je u godini dana svojoj banci platila naknada po svom tekućem računu. Kaže, lani je to bilo sveukupno 121 euro.
“Primila sam početkom godine mail s detaljnom obavijesti što sam sve platila. Sjećam se da mi se odmah smučilo kad sam počela čitati tablicu i brzo sam odustala od proučavanja da mi ne bude loše. Znam da to moram platiti, nemoćna sam, nisam si htjela kvariti dan. Sad sam se zainatila kad sam čula najavu ministra i suočila sa svojom istinom te ponovno proučila mail”, rekla nam je čitateljica i dala na uvid obavijest banke o plaćenim naknadama od prošle godine po tekućem računu na koji prima plaću.
Svaki mjesec više od 5 eura samo za paket
“Sveukupno sam za račun platila 121,34 eura kojekakvih naknada, od čega su kamate bile 81,20 eura. U toj računici, tu je paket koji svaki mjesec plaćam 5,31 euro ili 63,72 eura godišnje. Sjećam se da su mi kod otvaranja računa rekli da se radi o osnovnom paketu. U ovu cifru uključeno je otvaranje računa, online bankarstvo, pet besplatnih kreditnih transakcija putem online bankarstva, podizanje gotovine na bankomatima u njihovoj mreži, trošak dopuštenog prekoračenja i još neke stavke”, kaže nam čitateljica.
Nastavlja, kada je proučila svoje izvješće šokirala se i kad je otkrila koliko je novca doslovno bacila u vjetar jer je ponekad dizala novac s bankomata drugih banaka.
“Skoro sam pala u nesvijest. Znam da bih ponekad u žurbi podigla novac s drugih bankomata, ali sam postala tek sad postala toga svjesna. Do srpnja prošle godine sam četiri puta podigla novac i za to platila naknadu od ukupno 14,30 eura!”, kaže nam.
U tablici je vidjela crno na bijelo – podizanje novca s drugih bankomata plaća se dva posto od iznosa koji se diže ili minimalno 2,6 eura. Dodala je kako je od srpnja do kraja 2023. na “tuđim” bankomatima još 15 puta podigla gotovinu i tako iskeširala čak 43,03 eura naknade. Sveukupno skoro 60 eura samo za to što nije dizala keš na bankomatu svoje banke.
“Kad sam prespavala ovaj šok, shvatila sam da nisam normalna, da moram apsolutno paziti da baš ni jednom ne dignem novac s ‘tuđeg’ bankomata. Naučila sam lekciju na vrlo bolan način”, kaže nam. Na naše pitanje, zbog čega je podizala novac na drugim bankomatima, čitateljica nam je odgovorila: “Nisam u blizini imala svoj bankomat, ali sam znala da moja banka ima suradnju s drugim bankama i da mogu bez naknade podizati novac na bankomatu druge banke, koji mi je u blizini. Prvi put sam vidjela da novac mogu podići bez naknade, ali kasnije nisam provjerila da se dogodila promjena i da su u nekom trenutku ipak počeli naplaćivati naknadu. Toga sam, nažalost, postala svjesna prekasno”, rekla je.
Ali, ne staje priča s troškovima na tome. U izvješću njene banke pobrojano je i koliko je redovnih kamata platila po prekoračenju te je uvidjela da se ta kamata tijekom godina tri puta mijenjala – na početku godine bila je 7,09 posto, potom je do srpnja bila 7,30 posto, da bi iza toga pala na 5,55 posto. Sveukupno, po dopuštenom prekoračenju banci je dala 81,20 eura.
A onda se i nasmijala kad je vidjela zadnji red tablice.
“Tu je pisalo: Ukupno zarađene kamate na računu – 0,00 eura. E to me nasmijalo! Naravno da nisam ništa zaradila”, govori nam čitateljica.
A koliko banke zarađuju na građanima, kao što je naša čitateljica, pitali smo Hrvatsku narodnu banku (HNB). Oni nam navode da su banke sveukupno imale prihode od 3,7 milijardi eura od naknada i provizija, a samo od kamata imale su prihod od 2,7 milijardi eura.
Dakle, banke su ipak prvi izvor zarade bankama, ali drugi izvor su naknade i provizije koje su lani banakama donijele 0,8 milijardi eura prihoda. Zanimljivo je kako su prihodi banaka lani porasli na ime naknada i provizije i to za 0,5 posto, ali godinu ranije (2022.) taj rast bio je vrlo snažan i to 15,9 posto. HNB napominje da je od naknada i provizija 60 posto vezano za platni promet i kreditne kartice.
Prihod od tekućeg i žiro računa građana 84 mil. eura
U Hrvatskoj je u 2023. više od dvije trećine ukupnih prihoda od provizija i naknada, odnosno 560 milijuna eura (od ukupno 805 milijuna eura), dolazilo iz poslovanja s privatnim nefinancijskim sektorom, dok je 37,4 posto ukupnog iznosa (odnosno 302 milijuna eura), otpadalo na prihode od kućanstva.
Iz HNB-a navode da je pritom ukupan prihod banaka od vođenja tekućeg računa i žiroračuna stanovništva lani bio 84 milijuna eura. “Valja napomenuti da na tržištu ne postoji usluga vođenja računa usko vezana isključivo uz primitak dohotka, te kako ne raspolažemo podatkom koliko računa služi isključivo za primanje nekog vida dohotka (plaće, mirovine…). Prihodi banaka od naknada i provizija u poslovanju sa stanovništvom kontinuirano rastu od 2020., te su u tom razdoblju, zaključno s 2023. porasli za 20,4 posto. Najveći doprinos tom rastu dolazi od naknada za platni promet (13,7 posto) i vođenje tekućih i žiroračuna (7,9 posto)”, ističu iz HNB-a.
Prosječna naknada za tekući račun
Pitali su HNB i koliko banke uzimaju za vođenje tekućeg računa. Kažu, u sedam najvećih banaka, prosjek naknade je 1,70 eura. Pritom se od banke do banke one kreću od 1,06 do 3,32 eura, no treba napomenuti da se ovo ne odnosi na umirovljenike i studente koji su posebne skupine pa za njih vrijede druge, redovito niže naknade koje za umirovljenike idu već od 0,66 eura u većim bankama, a kod većine je to ispod dva eura, piše Danas.hr
“Mnoge banke također nude studentske pakete, pa tako neke velike banke nude besplatne pakete, dok druge za 0,43 eura nude studentima tekući račun, internetsko i mobilno bankarstvo te debitnu karticu”, ističu iz HNB-a.
Slično odgovaraju i iz Hrvatske udruge banaka (HUB) te dodaju da je na dan 31. prosinca prošle godine sveukupno bilo otvoreno 4.718.136 tekućih računa potrošača. I oni navode da banke vode brigu o socijalno osjetljivim skupinama. “U skladu sa zakonom potrošači koji su korisnici jednog ili više prava prema zakonu kojim je uređena socijalna skrb, imaju mogućnost koristiti Osnovni račun, a tu uslugu banke često nude besplatno ili uz simboličnu naknadu (0,00 – 0,20 eura)”, ističu iz HUB-a.
Navode i da se Hrvatska vodi Direktivom o računima za plaćanje (PAD, engl. Payment Accounts Directive) po kojoj se predviđaju povoljnije naknade za osnovne račune za osjetljive skupine potrošača, poput onih koji primaju invalidnine, naknade za redovito studiranje, doplatke za pomoć i njegu te druge socijalne naknade. Za ove skupine (oko 150.000 ljudi u Hrvatskoj), banke ne smiju naplaćivati naknadu veću od 0,13 posto prosječne neto plaće u Hrvatskoj, što trenutno iznosi 1,49 eura mjesečno. “Međutim, većina banaka ili ne naplaćuje tu naknadu ili je naplaćuje do najviše 0,20 eura. Više od polovice građana Hrvatske uobičajeno koristi pakete osnovnih usluga vezanih uz račun. Prosječna cijena takvih paketa na tržištu, koji uključuju vođenje računa, prekoračenje, internetsko i mobilno bankarstvo te pet besplatnih međubankovnih transakcija, iznosi 5 eura”, ističu iz HNB-a.
Na najavu ministra Primorca da će se ukinuti naknade za račune na koji se isplaćuju plaće, iz HUB-a navode da će postupati u skladu sa zakonskim rješenjima.
“Banke su spremne surađivati s nadležnim institucijama kako bi se osigurala uspješna implementacija ovih promjena te će u procesu javnog savjetovanja po potrebi konstruktivno predlagati rješenja kako bi doprinijele učinkovitosti i održivosti zakonskog okvira”, ističu iz HUB-a.
Ipak, neki su već posumnjali u iskrenost te izjave.
Jedan čitatelj javlja kako je Zagrebačka banka već krenula u akciju i poslala obavijest da diže naknadu za uslugu Banke po transakcijskom računu fizičkih osoba i usluge platnog prometa te direktnih kanala.
Tako diže naknadu za aktivaciju i vođenje računa u eurima s 0,66 eura na 1,20 eura mjesečno, ali i naknadu za aktivaciju i vođenje multivalentno tekućeg računa te žiroračuna. Promjena stupa od 8. siječnja 2025. No to nije sve. U svojoj obavijesti već su naveli stavku “Ugovaranje osnovnog računa i vođenje računa” da je bez naknade, dok ona sada iznosi 1,99 eura mjesečno. Za pretpostaviti da je to ona stavka za koju ministar Primorac cilja da bude besplatna.
No banka navodi i da će poskupiti cijeli niz naknada i o tome je svoje klijente već počela obavještavati.
Čitatelj je prokomentirao obavijest koju je dobio: “Ako ste i vi, kao i ostali mediji neki dan izvještavali o tome kako je Vlada nametnula bankama da ukinu naknade za vođenje računa i bankarske usluge vezane uz račun na koji stiže osobni dohodak, a predstavnik Udruge banaka je javno i začuđujuće smireno komentirao ‘A što ćemo, ako Vlada tako nameće, mi ćemo to poštivati’, dok su financijski stručnjaci komentirali kako će banke morati posegnuti za uštedama da bi to kompenzirale… e pa, evo kako izgleda ta ‘kompenzacija’. Naknade poskupljuju i do 80 posto. Asocira na onu: ‘Kad se i koji bankar ili banka u povijesti odrekla prihoda?!’ Koja predstava!”.
A kako je vani i koliko banke u drugim zemljama zarađuju na naknadama?
Kolika je zarada?
Iz HNB-a odgovaraju da banke u Hrvatskoj imaju manje prihode od naknada i provizija u odnosu na druge zemlje eurozone.
“Naime, udio neto prihoda od provizija i naknada u ukupnim neto poslovnim prihodima u Hrvatskoj je ispod prosjeka eurozone. Tijekom većeg dijela promatranog razdoblja, ovaj je udio bio stabilan i kretao se između 22 posto i 26 posto, uz blagi rast u 2021. i 2022. godini. Međutim, nakon promjene monetarne politike i snažnog rasta kamatnih prihoda, taj je udio pao na oko 20 posto. Slični trendovi vidljivi su i u eurozoni, gdje se taj udio u razdoblju od 2016. do 2023. kretao između 27 posto i 34 posto. Najveće razlike u udjelima među europskim zemljama zabilježene su 2021. godine, dok su u 2023. godini razlike među zemljama bile najniže”, ističu iz HNB-a.
U 2023. godini, najviši udio zabilježen je u Litvi s 37,6 posto, slijedila ju je Francuska s 37,2 posto. Ove dvije zemlje znatno se izdvajaju iznad prosjeka europodručja, gdje je udio iznosio 27,7 posto. Najmanji udio u 2023. godini zabilježen je u Estoniji, gdje je taj postotak iznosio tek 11,6 posto, što je ujedno i najniža vrijednost ovog udjela u nekoj zemlji u razdoblju od 2016. Hrvatska je s udjelom u 2023. od 21 posto bila ispod prosjeka europodručja. Iz HNB-a ističu da je važno istaknuti da međunarodna statistika ne daje mogućnost detaljne usporedbe strukture prema vrstama naknada odnosno tipu poslovanja iz kojih su ostvarene, kao ni sektoru od kojeg su naknade naplaćene, piše Danas.hr