Istraživanje je pokazalo da je analizom proteoma moguće u određenoj mjeri predvidjeti tko hoće, a tko neće razviti teški oblik bolesti.
Molekularni biolog Gordan Lauc na svom Facebooku osvrnuo se na novo istraživanje o koronavirusu.
Naime, to je istraživanje pokazalo da je analizom proteoma moguće u određenoj mjeri predvidjeti tko hoće, a tko neće razviti teški oblik bolesti.
Laucov status pročitajte u nastavku:
“Treća sreća!
Jedna od najvećih misterija kod COVID-19 je činjenica da većina ljudi bolest preboli s vrlo blagim ili čak nikakvim simptomima, dok kod malog broja ljudi isti virus uzrokuje teške upale pluća koje mogu biti i smrtonosne. Područje znanosti koje istražuje kako razlike među ljudima utječu na pojavu i tijek različitih bolesti naziva se personalizirana medicina i nažalost je još uvijek vrlo slabo razvijeno.
Kod COVID-19 ta istraživanja tek počinju, a prvi rad na tu temu objavio je upravo ugledni časopis „Cell“. https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0092867420306279
Iako su analizirali svega 43 pacijenta i 53 kontrolna uzorka istraživanje je privuklo veliku pozornost, pa je o njemu na svom blogu pisao i Francis Colins, direktor NIH-a. https://directorsblog.nih.gov/2020/06/09/first-molecular-profiles-of-covid-19-of-severe-infections/
Istraživanje je pokazalo da je analizom proteoma moguće u određenoj mjeri predvidjeti tko hoće, a tko neće razviti teški oblik bolesti. Glikani nažalost nisu bili uključeni u to istraživanje, no napokon se i Genos ozbiljnije uključuje u analizu pacijenata s COVID-19 pa uskoro stižu i podaci o glikanima. Zapravo još u veljači su nam skupili prve uzorke u Wuhanu, no zbog restrikcija na slanje uzoraka nisu nam ih uspjeli poslati. Nakon toga su nam u ožujku skupili uzorke u Iranu, no ni njih nam nisu uspjeli dostaviti. Treći pokušaj je uspio i sada konačno stižu uzorci koje su za nas prikupili u Bergamu i Barceloni. Uzorci iz Bergama će u utorak biti u Zagrebu, a par dana kasnije stiže i replikacijski set uzoraka iz Barcelone.
Preliminarni rezultati koji su napravili naši kolege u Americi pokazuju da bi glikani mogli biti jako informativni, no kako u Americi ne postoji laboratorij koji može analizirati glikane u velikim kohortama pacijenata, na konačnu potvrdu moraju sačekati dok mi ne dobijemo uzorke i provedemo analize.
Genos svoj ugled u svijetu uspješno gradi već više od deset godina, a u ovoj pandemiji je definitivno potvrđeno da smo u području glikomike jedan od najjačih laboratorija u svijetu”, napisao je hrvatski znanstvenik koji javnost redovno izvještava o novim istraživanjima o koronavirusu.
Vijesti.hr