Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti je upozorila da neke zemlje u svojim laboratorijima čuvaju viruse antraksa, velikih boginja, kuge i kolere
Zbog rata u Ukrajini, nešto se manje govori o pandemiji, ali to ne znači da je ona gotova. Ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti, Alemka Markotić tvrdi da se uskoro očekuju rezultati prvih modificiranih cjepiva, ali unatoč tome i lakšim oblicima zaraze, još uvijek vlada oprez.
“Situacija je puno bolja nego što je bila, ali je iznimno važno da se stariji i s oni s različitim kroničnim bolestima paze”, rekla je za HRT i dodala da se u prosjeku u zadnja dva mjeseca bilježi dvadesetak hospitaliziranih sa srednje teškim i teškim oblicima bolesti.
Dodaje da se nitko ne žuri s proglašavanjem kraja pandemije, jer se u Južnoj Africi bilježi novi manji porast zaraze, a čeka se i jesen te možebitna pojava novog soja. Dodala je da je moguće da izbije i opasnija varijanta, ali i da virusi traže način kako preživjeti, a da ne ubiju svog domaćina.
“To je pitanje evolucije, kako naći način suživota, mi kako bismo se prilagoditi i zaštitili, a virusi kako preživjeti i replicirati se, a da ne izazivaju teže oblike bolesti”, istaknula je Markotić.
U iščekivanju novih cjepiva
U lipnju se i očekuju prvi rezultati novih modificiranih cjepiva, koji bi trebali pružati dulju zaštitu i biti prilagođeniji specifičnim varijantama koronavirusa. “Veći proizvođači su se odlučili za omikron varijantu ili kombinacije s primarnim sojem virusa. Dosta znanstvenika ne misli da je to najbolja opcija jer bi radije bili fokusirani na varijante koje su izazivale teže oblike, Do jeseni se očekuju nova cjepiva, ali dobit će odobrenje samo ako se pokaže da su puno učinkovitija protiv cirkulirajućih varijanti u odnosu na primarno cjepivo koje je kreirano”, objasnila je.
Posebno je upozorila da se intenzivnije širenje virusa može očekivati i ljeti, među mlađom populacijom, dok zimi češće obolijevaju sredovječni ljudi. “Tijekom ljeta mogli bi se povisiti brojevi, ali s blažim oblicima. Bitno je za to vrijeme izbjegavati kontakte”, poručila je Markotić.
Biološki rat u Ukrajini?
Osvrnula se i na mogućnost da Rusi i Ukrajinci zarate biološkim oružjem, a tu bi mogli poslužiti i virusi.
“Stručnjaci za to područje to promišljaju cijelo vrijeme, svako ratno zbivanje donosi mogućnost takvog djelovanja. Određene zemlje imaju najopasnije mikroorganizme u svojim laboratorijima kao što su antraks, velike boginje, kuga, kolera. Te zaboravljene opasne bolesti mogu biti potencijalna prijetnja. Po UN-ovoj konvenciji biološko oružje je zabranjeno i svega 10-ak zemalja na svijetu nije je potpisalo. Konvencionalno oružje možete kontrolirati, ali kada jednom iz Pandorine kutije pustite nešto kao velike boginje ili slično, to vam se može vratiti kao bumerang. Nadam se da se takve situacije neće dogoditi, moglo bi opet doći do pandemija svjetskih razmjera”, zaključila je Markotić, piše Net.hr.