Prokomentirao je i najave štrajka te pobrojao koliko su rasle plaće u državnim i javnim sektorima u mandatu HDZ-ove vlade. Otkrio je i bi li štrajkao da i dalje radi u prosvjeti
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić kao gost RTL-a Danas otkrio je što očekuje u teškim pregovorima sa sindikatima koji traže i dalje veće ponude za rast plaća te očekuje li val poskupljenja domova za starije.
Imate li vi plan kako spriječiti štrajk liječnika?
Mislimo da smo u procesu vrhunca reforme sustava plaća koji nije od danas i nije samo za sutra. To je plod kontinuiteta socijalnog dijaloga Vlade. Mi očekujemo da smo za stolom, jer smo se dogovorili da ćemo dati 15 dana svim sindikatima u državnim i javnoj službi da se očituju o prijedlogu koji smo zajedničkim radom uspjeli iznijeti na svjetlo dana i omogućiti veće plaće u državnom i javnom sektoru. Predviđen je rast plaća od 13,5 posto za liječnike i ostale u javnoj službi.
Tako je Vlada predvidjela u ovoj godini – ne 850 milijuna eura – nego smo tu ponudu u prvom razgovoru povećali na 880 milijuna eura samo za rast koeficijenata.
Ali ako se vratimo samo nekoliko mjeseci unatrag, kada su i liječnički sindikati tražili povećanje osnovice u listopadu za 5 posto, mi smo prihvatili to povećanje, i tada je kumulativno bilo nešto manje od 300 milijuna eura.
Sada gotovo trostruko ulažemo u adekvatnost plaće u državnom i javnom sektoru, a pojedini naši socijalni partneri najavljuju sindikalne akcije dok smo za stolom. Mi smo za stolom, Vlada ih želi saslušati, ali želimo da i oni saslušaju reforme.
Učitelji, profesori te medicinske sestre kažu da neće u štrajk, nego u prosvjede. Imate li odgovor za njih? Da ste vi profesor književnosti – biste li bili u prosvjedu?
Radio sam u prosvjeti i nisam sudjelovao u prosvjedima i štrajkovima. Ne bih to učinio ni sada. Zato što Vlada ovom reformom po prvi put izlazi s najvećim povećanjem u državnom i javnom sektoru bez da ima uvjeta, bez da je to plod dugomjesečnih pregovora sa sindikatom.
Rekli smo da je ovo reforma koju moramo provesti. U mandatu ove Vlade, uz očuvanje radnih mjesta, prosjećna plaća porasla je za više od 61 posto i ona je sada 1208 eura. Ranija Vlada imala je rast prosječne plaće za tri posto, osnovice tada nisu rasle. Osnovica u mandatu ove Vlade rasla je 40 posto. Tako je Vlada kao poslodavac, ne kao socijalni partner, poslala jasnu poruku da rast adekvatnosti nije stvar samo ovog trenutka, reforme i predloženih uredbi, nego da smo to činili u kontinuitetu, ako ništa drugo onda tijekom 2023. godine.
Dva puta smo povećali osnovicu, dva puta smo isplatili uvećane materijalne rashode i regresa i božićnice, ugovorili najesen novo pravo – riječ je o uskrsnici od 100 eura. Mi radimo da to stvarno ne bude samo stvar trenutka, nego kontinuiteta.
Ali je u međuvremenu nastupila inflacija, više je novca u državnoj blagajni, puno je nezadovoljnih. S čijim nezadovoljstvom možete živjeti?
Mi ne želimo apsolutno živjeti s ničijim nezadovoljstvom, nego želimo rješavati probleme. Predsjednik Vlade je rekao da se ova reforma trebala dogoditi puno prije.
Zašto nije?
Pitajte prijašnje vlade, ova je Vlada nastavila kao strateški potencijal svog mandata u Nacionalni plan oporavka za 2020. godinu, rekli smo koji su koraci, sve smo iskomunicirali sa socijalnim partnerima i znali smo da ćemo u ovom trenutku, pred izbore, staviti točku na “i”. Nismo čekali predizborno vrijeme ni početak 2024. godine.
U lipnju prošle godine rekli smo da efekt povećanja plaća s novim koeficijentima nećemo odgađati do donošenja novih uredbi, nego već sada Vlada daje predujam s dodacima od 180 i 60 eura koji su postali sastavni dio plaće.
Nekoliko puta mijenjane su uredbe i povećani koeficijenti, ako hoćete, i pravosudnim djelatnicima, liječnicima, medicinskim sestrama.
Na to sve imali smo dva puta povećanje osnovice u 2023. i došao je ključni trenutak da značajno povećamo plaće kroz koeficijente.
Prvo je bilo 850 pa 880 milijuna eura. Jeste li spremni na još veće povećanje? Ministar zdravstva kaže da su moguće pogreške koje će se ispraviti – jesu li to te financijske pogreške koje će se ispraviti?
Pogreške su moguće da netko nije mogao no radno mjesto je cilj reforme je bio i smanjenje broja radnih mjesta s 2500 na 1200. Imali ste jedno te isto radno mjesto u nekoliko naziva kroz uredbu – to smo saželi da bude preglednije i jasnije. Jasno smo iskomunicirali sa sindikatima inicijalnu ponudu iz jeseni i sa 850 na 880 milijuna eura – te da u ovom iznosu nisu uračunati troškovi za povećanje plaća u sastavu obrane jer oni ne ulaze u uredbe u državnim i javnim službama. To znači da moramo predvidjeti sredstva i za rast njihovih plaća. Ministar Malenica predvidio je da pravosudni dužnosnici, odnosno suci, kao što su sami tražili, mogu računati na isplatu materijalnih dodataka koje sad kao dužnosnici nemaju.
Je li sad isplativije raditi za državu nego za privatnike?
Ne bih rekao što je isplativije – i privatni i državni sektor moraju se pratiti, da plaće rastu paralelno, ne dajući u prednost ni jedan sektor. Vlada čini da povećava adekvatnost plaća i u državnom i javnom sektoru, nećemo stati donošenjem uredbi, nego socijalnim dijalogom i dalje za stolom možemo raspravljati kada ponovno pokrenuti pregovore o povećanju osnovice. Ako smo sada u tijeku pregovora da sve one dodatke koje su godinama sindikati izborili i stvorili nemogućnost pregleda kolika je plaća, sada postane sastavni dio koeficijenta, a onda uvećani koeficijent može generirati samo veće plaće.
Mi se rasprave ne bojimo.
Što je s umirovljenicima i siječanjskim usklađivanjem mirovina?
Ono je sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju, nešto što se događa dva puta godišnje, i podsjetit ću da je srpanjsko povećanje 2023. bilo rekordno – iznad osam posto, a siječanjsko je bilo pet posto. Čekamo još jedan indeks, možemo sigurno reći da će usklađenje za ovaj siječanj biti iznad 4 posto i da će to biti i prema pet posto. Sve što smo učinili i u 2023., podsjetit ću, gotovo je 960 milijuna eura osigurano za vaša prava.
Domovi za starije hoće li poskupiti zbog korekcija?
Poslali smo poruku svim osnivačima županijskih domova za starije da je Vlada reagirala kad je njima bilo teško i sa cijenom električne energije i javne rasvjete, regulirali smo cijene koje su njima uzrokovale dodatnu inflaciju. Omogućili smo da ti energenti njima budu dostupni, jedinicama, poreznom reformom smo im omogućili veće prihode, prošli tjedan povećali smo decentralizirana sredstva, očekujemo i korekciju cijena koje oni imaju ugovorenu s Ministarstvom rada. Želimo poslati poruku da teret povećanja cijena ne prijeđe na samog korisnika, piše Net.hr.