Puno je pitanja, a odgovore na njih pokušala je dati nadležna ministrica Blaženka Divjak
Točno je mjesec dana od odluke da se uslijed korona-krize prekida nastava u školama i na fakultetima.
I učenike, i roditelje i nastavnike more brojne brige. Postavlja se pitanje ocjenjivanja dok nastava traje online i na televiziji, ali i hoće li državna matura biti odgođena. Prema školskom kalendaru maturanti su trebali 16. svibnja pisati esej, no on je odgođen, a tijekom lipnja polagati ostale ispite.
Puno je pitanja, a odgovore na njih pokušala je dati nadležna ministrica Blaženka Divjak s kojom razgovarao Adrian De Vrgna.
Ona je za utorak sazvala sastanak ministara EU zbog mature i upisa na fakultete.
“Gotovo sve škole u Europi su zatvorene, rade jedino vrtići u Švedskoj i niži razredi u školama. Glavne teme su vezane uz završne ispite, ocjenjivanje i mature. 14 članica još nije donijelo odluke o tome kada će biti državna matura, među njima je i Hrvatska. 9 članica je donijelo odluke da će biti krajem svibnja, u lipnju i srpnju, dok će u Portugalu biti u kolovozu. Nama državna matura upada u vrijeme lipnja i ako epidemiološka situacija to dopusti i ako budu takve upute Stožera ja vjerujem da ćemo prvi scenarij da matura bude u lipnju, eventualno srpnju, i ostvariti”, rekla je Divjak.
“Moramo čekati upute epidemiologa, za sada je izgledno da će to biti lipanj. Mi razrađujemo i druge korake, ali nitko ne zna kakva će biti situacija”, naglasila je.
Kada je riječ o upisima u srednje škole, Divjak kaže da se natječaj raspisuje obično u svibnju, a upisi najvećim dijelom idu online preko e-upisa. Ministrica je ponovila da će ocjene biti zaključene na kraju osmoga razreda tako da oko toga ne očekuje probleme.
Upisi u osnovne škole su za sada odgođeni, a ministrica kaže da se u EU razmatra da se oni provedu bez prisustva djece.
“O tom-potom, kad dobijemo procjenu”, kaže Divjak. Upitana što s psihološkim procjenama i djecom s posebnim potrebama, ministrica za sada nema konkretnih odgovara.
Divjak tvrdi da je nastava na daljinu dobra alternativa, no mnogi roditelji i učenici suočavaju se s teškoćama.
”Škola za život je kurikalarna reforma koju smo radili dvije-tri godine. Nastava na daljinu je nažalost najbolja alternativa tome da nastave mora biti i da škola treba postojati, ako ništa onda barem u virtualnom svijetu. Pripremali smo se dva-tri tjedna i još uvijek tvrdim da smo među najboljima u Europi. Donijeli smo preporuke i upute oko ocjenjivanja i vrednovanja, one su vrlo jasne, poslali smo ih u škole. Učitelji i nastavnici su trebali napraviti planove kako s tim započeti”, kaže Divjak dodajući da su učitelji i nastavnici ”bačeni u vatru” te da treba imati razumijevanja za novonostalu situaciju.
”Smatram da za sada dobro plivamo, pokušavamo dati jasne upute”, dodaje.
Na pitanje je li sustav zaboravio djecu s posebnim potrebama, Divjak kaže da pokušavaju odgovoriti na sva pitanja koja iskrsnu.
“Svakom djetetu s potrebama treba drugačija prilagodba, treba s njim drugačije raditi. Najvažnije je da se nastava individualizira, i to se i sada radi. Ostvarili smo suradnju s društvom prevoditelja za znakovni jezik. Što se asistenata u nastavi tiče znate da nitko nikome sada ne ide u kuću. Ako pomoćnik u nastavu ne može doći u nečiju kuću, onda ne može”, kaže Divjak dodajući da smo svi žrtve ove situacije, a ne samo djeca s posebnim potrebama.
Ministrica kaže da su osigurali da se pomoćnicima u nastavi plaća isplaćuje cijelo vrijeme te će oni, čim situacija to omogući, oni nastaviti raditi.
“Imamo jako puno prilagodbi koje omogućuju kvalitetno nošenje sa situacijom djece s teškoćama. Kada dobijemo još prijedloga, mi ćemo usvojiti”.
Mnoge zanima kako se sada vrednuje znanje učenika. Divjak kaže da je uputa da u svakom predmetu trebaju biti barem dvije ocjene, jedna iz aktivnosti te druga iz nekog kompleksnijeg zadatka.
Cijelo vrijeme govori se o školi za život, ali udžbenici su i dan danas prepuni pojmova, definicija koji se uče napamet, a dostupni su s dva klika mišem. Na upit je tu kritičko promišljanje i zaokret koji je kroz reformu najavljivanm ministrica odgovara:
“Ne pitaju se činjenice niti se ispituju podaci. Novi udžbenici su bolje koncipirani. Još imamo i starih udžbenika koji nisu reformski. Jasno kažem, razlikujte bitno od nebitnoga. Druga ocjena je iz razvoja ključnih kompetencija, rješavanje problema kritičkog promišljanja”, kaže Divjak dodajući da na tome i dalje treba raditi.
Brojne zagrebačke škole stradale su u potresu. Postavlja se pitanje gdje s učenicima ako epidemija ubrzo prođe?
“Infrastruktura i škole su na osnivačima, u ovom slučaju Gradu Zagrebu. Naravno da sada možemo govoriti da se slabo skrbilo o školama, da nije bilo ulaganja. Ovo je prvenstveno pitanje za Grad koji dobiva decentralizirana sredstva za to, ali ja vjerujem da ćemo i u sklopu ovih osnovanih zaklada dati prednost školama”, kazala je ministrica.
Na kraju, upitana hoće li u rezanju materijalnih prava koje je izvjesno uslijed krize, deblji kraj opet izvući prosvjetni radnici, Divjak kaže da ti razgovori tek slijede.
“To nije tema koja se u javnosti može otvoriti prije nego se razgovara sa sindikatima i prije nego se razmotre sve mogućnosti. Nastava na daljinu ne može ići sama od sebe, ako je obrazovanje prioritet, onda u obrazovanje moramo i ulagati”, zaključila je Divjak.
Vijesti.hr