Ministrica Divjak uvodi jesenske praznike, zimski u dva dijela – u prosincu i veljači

Idi na originalni članak

Do sada su 74 škole koje su bile dio eksperimentalnog programa samostalno određivale odmore

Oglas

Hrvatska je pred promjenom termina školskih praznika! Ministarstvo obrazovanja pripremilo je odluku o kalendaru za novu školsku godinu.

Prvi put postoji više varijanti školskih praznika, o čemu bi trebale odlučivati županije. Do sada su 74 škole koje su bile dio eksperimentalnog programa samostalno određivale odmore pa bi se ova praksa očito trebala preslikati i na sve ostale škole.

Uz mogućnost odabira različitih kombinacija odmora za učenike, novosti su kasniji početak školske godine, kraći proljetni praznici, novi jesenski praznici koji se pak vežu uz blagdan Svih svetih. Također postoji mogućnost podjele zimskih praznika na dva dijela. Uz to proljetni praznici ne bi nužno obuhvaćali blagdanske dane uoči Uskrsa – Veliki četvrtak i Veliki petak.

Zajedničko svim školama bilo bi da iduća školska godina počinje 9. rujna, a završava 17. lipnja 2020. i da traje dva polugodišta. Puno je mogućnosti, a same najave pojasnila je ministrica obrazovanja Blaženka Divjak.

Kao što se moglo čuti, postoje četiri varijante koje će županije moći birati, po nekima se zimski odmor skraćuje, po drugima dijeli na dva dijela ili ostaje isti, a sve ovisi o tome kako će se koristiti praznici ujesen ili tijekom ljeta.

“Promjena se uvodi zbog toga što kad smo eksperimentalnim školama prepustili testirati ih, vidjeli smo da to dobro funkcionira. Druge uspješne europske države, kao Finska, imaju više manjih praznika od tjedan dana, koji omogućavaju učenicima da predahnu i osvježeni se vrate u školu. Zato smo sad dali mogućnost županijama dati izabvrati jedan od četiri modela”, istaknula je ministrica Divjak.

Nije potpuno jasno je li to više praznika ili više radnih dana, odnosno sati. No, pojasnila je ministrica i taj detalj.

“Ostaje 175 radnih dana, kao i dosad. Ostaje i isti broj praznika, jedino se drugačije raspoređuju.”

Kritičari spominju mogućnost kaosa zbog autonomije jer do sada su svi učenici bili u isto vrijeme na praznicima, što se vezalo i uz roditelje i njihov posao, bake i djedove…

“Autonomija znači preuzimanje određene odgovornosti i vjerujem da neće biti problema. Ako netko misli da hoće, može ostati u klasičnom modelu, koji je bio dosad u ponudi.”

Lako je moguće da će sve ovo izazvati kontroverze, ali ministrica ne brine.

“Ne vidim kontroverze. Ona bi bila kad bismo zagovarali autonomiju i potom je ne dati školama i osnivačima.”

Kontroverze su se pak mogle čuti kad je najavljen novi popis lektira, ali ta je tema sad ipak zaključena.

“Sigurna sam da jesu jer s jedne strane je anketa pokazala što školskim knjižnicama treba, a mi smo osigurali 37,5 milijuna kuna u europskom socijalnom fondu, što je najviše uloženog novca u školske knjižnice. To znači da ćemo ih dobro opremiti.”

Vijesti.hr

Foto: PIXSELL, arhiva

Više u VIDEOPRILOGU:

Exit mobile version