Nakon što je odbijena ocjena ustavnosti Zakona o zdravstvenim mjerama ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, inicijativa je drugi dan zaredom počela moliti ispred bolnica
Riječki ogranak inicijative ’40 dana za život’ objavio je na svom Facebook profilu da su izbačeni iz kruga riječke bolnice.
“Hvaljen Isus i Marija! Draga braćo i sestre uspjeli su nas izbaciti iz bolnickog kruga. Sve nas je manje u molitvi ispred bolnice. Ne dopustimo da zlo pobjedu odnese”, napisali su na svom profilu iz inicijative.
Nakon što je odbijena ocjena ustavnosti Zakona o zdravstvenim mjerama ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, inicijativa je drugi dan zaredom počela moliti ispred bolnica.
Odbijen zahtjev za zabranu pobačaja: ‘Zakon je u skladu s Ustavom’
Podsjetimo, Ustavni sud odbacio je prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom tzv. “Zakona o pobačaju” (Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece).
Ako bi zakonodavac naknadno promijenio Zakon, u smislu zabrane pobačaja, on bi bio protuustavan. Objasnio je i da ne postoji “ustavno pravo na pobačaj” nego “ustavno pravo na privatnost i pravo na dostojanstvo žene”.
Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović potvrdio je da je zakon iz 1978. koji regulira pravo na pobačaj u skladu s Ustavom i pojasnio je da se radi o izuzetno osjetljivom pitanju. Zato su se formirala dva tabora – pro life i pro choice.
Zakoni neće odvratiti ženu da odustane od prekida trudnoće, već to može samo učiniti ugrožavajući svoje zdravlje, pa se zabrana prekida trudnoće zato smatra nedopustivom, naveo je Šeparović.
U obrazloženju Ustavnog suda piše da pitanje “kada počinje život” nije u nadležnosti Ustavnog suda.”Zadaća je Ustavnog suda ocijeniti je li zakonodavac uspostavio pravu ravnotežu izmeđ ovih suprostavljenih prava i interesa”.
Brojni međunarodni dokumenti štite pravo na život, ali ne daju odgovor na pitanje kada život počinje. Praksa Europskog suda za ljudska prava navodi da se “nerođeno dijete ne smatra osobom u smislu zaštite člankom 2 Konvencije”, navodi Miroslav Šeparović.
Dva prigovora ustavnosti zakona
Ovome su zakonu bila upućena dva temeljna prigovora. Jedan kaže da je proglašenjem novog Ustava RH nakon osamostaljenja, izgubljena ustavna osnova Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, budući da je stari, jugoslavenski ustav, nevažeći. Drugi kaže da je pravo na život ispred svih prava ljudskih bića, ali i da je embrij subjekt prava te zaštite .
Šeparović je objasnio da sama činjenica da su zakoni doneseni po starom ustavu, ne znači da su oni nevažeći i da je u neskladu s Ustavom, dodajući da bi ga Ustavni sud jednako ocjenjivao i da je donesen nakon 1990.
Također, istaknuo je pravo svakoga na slobodu odlučivanja i stoga pravo žene da odlučuje o vlastitom tjelesnom integritetu, pravo na odlučivanje hoće li začeti i kako će se trudnoća odvijati. “Nerođeno biće uživa zaštitu samo dok se ne sukobljava s pravom žene na privatnost”, rekao je.
Nove upute Saboru
Saboru je naloženo da u roku od dvije godine donese novi zakon zbog formalne neusklađenosti s Ustavom tj. nužnosti osuvremenjivanja zakona. Na zakonodavcu je i da u novom zakonu odredi edukativne i preventivne mjere da prekid trudnoće bude izuzetak. U novi se zakon može uvesti i element “vremena za razmišljanje” tijekom kojega bi ženama morale biti dostupne sve informacije o njenim pravima i o trudnoći – o jaslicama, radnim pravima, kontracepciji, sigurnom seksu i slično.
Na Zakonu je također da odredi pitanje troškova, hoće li prekid trudnoće plaćati žena ili će to biti na teretu sustava. Također na Saboru je da se odredi pitanje priziva savjesti doktora.
26 godina čekanja
Za ovakvu odluku Ustavnog suda glasalo je 12 sudaca, a samo Miroslav Šumanović glasao je protiv, navodeći da je zakon nužno suštinski uskladiti s Ustavom RH, da se mora odrediti kada počinje pravo na život te zaštititi život od začeća.
Zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona iz 1978. podnio je još 1991., prije 26 godina, Hrvatski pokret za život i obitelj. Ponovila ga je u listopadu prošle godine udruga U ime obitelji. Pozvali su se na činjenicu da hrvatski Ustav štiti pravo na život, a po njima – pojam ljudsko biće obuhvaća nerođenog i rođenog čovjeka.
Na zahtjevu je od pretprošle godine intenzivno radila skupina na čelu s zamjenicom predsjednika Ustavnog suda Snježanom Bagić.
Odluka je donesena na temelju niza konzultacija stručnjaka, a uz mišljenja medicinskih i stručnjaka za obiteljsko pravo bile su konzultirane i zainteresirane udruge te proučeni međunarodni dokumenti i praksa europskih sudova.
ProLife najavio skupljanje potpisa protiv abortusa po cijeloj Hrvatskoj
Istovremeno, predstavnici inicijative ProLife.hr, koja okuplja udruge koje se protive pobačaju, u četvrtak su pred zgradom Ustavnog suda najavili pokretanje peticije kojom će u idućih 40 dana skupljati potpise potpore za zahtjev Vladi i Saboru da zaštite život, ističući kako se ne slažu s ocjenama Ustavnog suda da je pravo na privatnost iznad prava na život.
Ustavni sud odbacio je, naime, prijedloge da se postojeći zakon koji regulira pravo na pobačaj proglasi neustavnim, a Sabor je obvezao da u naredne dvije godine donese novi zakon.
Vice John Batarelo, predsjednik Zaklade Vigilare, ocijenio je da su ustavni suci zakazali u činjenju pravde, zbog čega će ProLife do Uskrsa provoditi kampanju “Imam pravo živjeti” i potpise za peticiju prikupljati po cijeloj Hrvatskoj. Od Vlade i Sabora, najavio je, tražit će da donesu “pravedne zakone za nerođenu djecu” te osiguraju konkretnu pomoć trudnicama da zadrže svoju djecu, “bez da se moraju odlučiti za najgoru opciju, to jest abortus”.
“Vrijeme je da počnemo ignorirati ovo pitanje, da odbacimo fiškalske sofizme i fraze te da kao odrasli i odgovorni ljudi zagovaramo i ne diskriminiramo nerođenu djecu zato što su tako mali i bespomoćni”, poručio je Batarelo.
Mario Vojvodić, opunomoćeni zastupnik Hrvatskog pokreta za život i obitelj, rekao je kako se slaže s tvrdnjama Ustavnog suda da je sadašnji zakon koji regulira pobačaj “formalno neustavan”. No, nezadovoljavajućom smatra ocjenu Suda da je pravo na privatnost i osobni obiteljski život ispred prava na život, jer je to, kako tvrdi, u suprotnosti sa svim međunarodnim konvencijama.
Najavio je kako će ProLife stoga u 40-dnevnoj kampanji prikupljati potpise kako bi u razdoblju od dvije godine, rok koji je odredio Ustavni sud, Vlada i Sabor donijeli zakon koji će poštovati temeljna ustavna prava i međunarodne konvencije.
“Od danas pravna bitka prerasta u kampanju od 40 dana, u kojoj ćemo pokazati javnosti i ljudima da je Ustavni sud ocijenio da je ovaj zakon neustavan, da je Ustavni sud dužan definirati početak života začećem. Ne znamo kako će Vlada i Sabor pokušati sasjeći Gordijski čvor i nas uvjeriti da pravo na pobačaj postoji, a da je pravo na život u odnosu na pravo na privatnost niža kategorija”, naglasio je Vojvodić.
Na upit novinara što znači “zakonski zaštiti nerođenu djecu”, za što se ProLife zauzima, odgovorio je kako ova inicijativa nije ni protiv koga i ne bori se protiv ničijeg mišljenja, ali je mišljenja “da pravo na pobačaj ne postoji”.
Vijesti.hr