Njeno stanište uglavnom je suha trava i granje. Pogoduju joj i visoke temperature. Ne vidimo je prostim okom, a pokupimo je krećemo li se po njenom staništu. Do reakcije može proći i nekoliko sati. Više u video prilogu!
Posljednja dva tjedna povećan je broj pacijenata s kožnim reakcijama koji traže liječničku pomoć na jugu Istre. Najviše prijava u Istarski zavod za javno zdravstvo dolazi s područja od Fažane do Medulina. Najezdi jesenskih grinja kumovalo je toplo i suho vrijeme, javlja RTL Danas.
Mnogi koji ljetuju u Istri ovih dana su osjetili neugodne promjene na koži. Kći obitelji Tadić sinoć nije mogla spavati zbog jakog svrbeža. Jutros su potražili liječničku pomoć.
“Ugrizi su se vidjeli kao da ima prištić, kao kad osa bocne, pa ostane. Toga više nema, sve se nekako spojilo u jedno, ali sam se uplašila jer su krenule nove. Pojavile su se i ne prestaje svrbjeti”, kaže Cvetana Tadić iz Beograda.
U turističku ambulantu koju smo posjetili na dan dođe od deset do 15 pacijenata s promjenama na koži. Uglavnom bude riječ o grinjama.
“Malo je manje ovaj tjedan, ali prošli tjedan je bilo enormno puno. Izgleda ovako malo neugodno, jako puno crvenih pjega po cijelom tijelu. To jako, jako svrbi i pacijenti misle da je to nešto infektivno, ali nije. Grinje inače imaju četiri para nogu, međutim, njena ličinka ima tri para nogu i po tome se prepozna”, napominje liječnik obiteljske medicine Ivan Slipčević.
Njeno stanište uglavnom je suha trava i granje. Pogoduju joj i visoke temperature. Ne vidimo je prostim okom, a pokupimo je krećemo li se po njenom staništu. Do reakcije može proći i nekoliko sati.
Nediljko Landeka iz Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije kaže da se grinje ugnijezde na mjestima gdje je koža tanka, pa ljudi koji su osjetljivi mogu imati burne reakcije.
“Tamo ona započinje proces hranjenja tako da povrati svoje probavne sokove i mi više ili manje alergijski reagiramo na te strane proteine iz tih njenih probavnih sokova”, objašnjava Landeka.
Iako je najezda uznemirila mnoge, ne treba paničariti.
“Grinje ne prenose nikakve zarazne bolesti, no kod osjetljivijih ljudi dođe do izraženije alergijske reakcije. Oni burno reagiraju samo lokalno, znači – ne može nas životno ugroziti”, napominje dermatologinja Bernarda Mišanović Marković.
Liječi se antihistaminicima i protuupalnim kremama. Evo i nekoliko bitnih savjeta: “Treba se otuširati nakon dolaska iz prirode i to ne pretoplom vodom. Bitno je odjeću oprati na višim temperaturama, minimalno 60 stupnjeva. Za tuširanje koristiti neke sindete, neutralna sredstva za kupanje i namazati neutralnu kremicu”, kaže dermatologinja.
Bitno je ne iritirati kožu i ne izlagati je suncu, piše Danas.hr.