Ove će se godine roditi od 12 do 14 posto manje djece nego lani.
Da demografski loše stojimo, već odavno nije vijest – no jest to da broj rođenih sutra možemo lako predvidjeti prema onome što guglamo danas.
Famozni baby boom koji se očekivao nakon lockdowna nije se dogodio, čak ni u puno bogatijim zemljama, a evo i zašto, prenose Vijesti.hr
Pojmovi poput – test za trudnoću ili trudnoća po tjednima, u pandemiji nas nisu previše zanimali, a to znači da nam slijedi znatan pad novorođenih, tvrdi politolog koji se bavi digitalnom demografijom.
”To znači da će vrlo vjerojatno rodnost u Hrvatskoj u 2021. pasti između 12 i 14% to znači živorođenih očekujemo od 33 tisuće, inače rodnost u Hrvatskoj tijekom normalne godine je između 37 i 38 tisuća”, rekao je politolog na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, Tado Jurić.
Svake dvije godine broj rođenih padne za oko dvije tisuće, 2021. pad će biti još i veći, a predviđalo se suprotno.
”Inače imamo nesigurnost u društvu i potpuno je logično da je pandemija povećava, dakle potpuno je logično i očekivano da se zapravo ovi svi trendovi smanjuju i poprimaju negativne forme, ništa to nije neobično. To su predviđale bogate zemlje, i o tome se jako puno pisalo, međutim i u Francuskoj i u Danskoj se pokazalo da to nije tako”, rekao je demograf Stjepan Šterc.
Pandemija je pokazala i neke pozitivne trendove, ali samo kratkoročno. Zbog zatvaranja granica – četrdeset posto manje nas je iselilo iz Hrvatske, a i oni koji odlaze biraju bliže desetinacije, Austriju i Njemačku dok su Irska i Švedska – prošlost. Ipak s otvaranjem granica čeka nas još veći val iseljavanja.
Da je metoda digitalne demografije zbog fiktivnih prijava mjerljivija, pa i egzaktnija od one koju koristi Državni zavod za statistiku, Jurić dokazuje podacima o potrošnji vode. Iz svake slavonske županije je, tvrdi Zavod, iselilo nešto više od četiri posto stanovnika, no potrošnja vode “poklapa se” s onim što i koliko pretražujemo, prenose Vijesti.hr
”Kad smo testirali model, uspoređivali sa svim podacima Državnog zavoda za statistiku, da je zapravo devet posto svaka županija izgubila stanovnika i zato tvrdimo da Hrvatske nema više od 3,8 milijuna stanovnika – ponovno na osnovu ove dvije metode”, rekao je Jurić.
U pandemiji smo više guglali psiholog /psihijatar, ali i razvod braka, no nije sve tako crno. Lockdown nas je masovno potjerao u prirodu umjesto u trgovačke centre, a naučili smo i kuhati.
Najćešće smo tražili recept za kruh, a novost je i da su upute za kuhanje puno češće pretraživali muškarci.