Ivica Todorić izgubio je Agrokor, ali još nije izgubio sudske bitke. Za razliku od ostalih hrvatskih umirovljenika kojima ni sud ne pomaže kada im oduzmu svu imovinu. Starije osobe često su žrtve prevara zbog potpisanog dosmrtnog ili doživotnog uzdržavanja. Više u video prilogu!
Gospođa Nada za svoju će majku brinuti do smrti. Napravila bi to svakako, ali sada je i vezana ugovorom o doživotnom uzdržavanju. Potpisale su ga kako bi se zaštitile od prevaranata, izvještava Marko Šiklić za RTL Danas.hr.
“Koliko god nisam otvara vrata – stalno problemi, telefonski zovu, pa nude svašta – nikad ne znaš, svašta se događa i jako sam bila nesigurna”, kaže Slavica Vučičević iz Zaprešića.
Do te mjere da se bojala izaći iz stana, kako ne bi postala žrtva onih koji se žele dočepati svega što ima.
“Da se ne bi to dogodilo, bez obzira što sam ja jedinica i sve bih naslijedila, ali da ona ima mir da ju netko ne bi prevario i da ja imam mir da ne bi bila prevarena. I onda smo napravili o doživotnom uzdržavanju, tako da je ona vlasnik nekretnine za svoga života”, objašnjava Nada Balija iz Zaprešića.
Za starije su osobe vrlo su rizični ugovori o dosmrtnom uzdržavanju jer se vlasništvo nad imovinom odmah prenosi na drugu osobu, dok je kod doživotnog uzdržavanja to moguće tek nakon njihove smrti.
“Zaista životno ugrožava jer se dovodimo do situacije da osoba koja sklopi taj ugovor, a druga strana ga ne poštiva, ostane i bez imovine i bez uzdržavanja i na kraju u svojim poznim godinama ostanu na cesti”, tvrdi voditeljica pravnog savjetovališta u Sindikatu umirovljenika Hrvatske, Štefica Salaj.
Takvi su ugovori dio organizirane pljačke i lihvarskog biznisa, pa se mnogi zalažu za njegovo ukidanje.
“Znaju biti žrtve doslovno organiziranih klanova koji vrebaju na njih putem bolnica, putem zajedničkih aktivnosti koje djeluju posve bezazleno u nekoj lokalnoj zajednici ili kroz neke projekte kako bi doznali koji umirovljenik ima nekretninu koja bi njima bila zanimljiva“”, kaže Nina Popović, voditeljica programa aktivnog starenja u Zagrebačkoj županiji.
Na godinu se takvih ugovora potpiše oko 7 i pol tisuća.
“Zbilja nije jasno o čemu je tu riječ niti koja je razlika, tako da već jednostavna promjena imena može značiti i puno bolje razumijevanje”, kaže pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.
No čak i da poznajete razliku u ugovorima, ako dobro ne čitate – lako možete postati žrtva.
“Ljudi nekad nazovu ugovor takvim imenom da je to primjerice ugovor o doživotnom uzdržavanju, ali sadržajno on bude ugovor o dosmrtnom uzdržavanju. Ne smije se zaboraviti da bez obzira kako vi dokument nazovete, bitan je njegov sadržaj”, tvrdi Salaj.
Promjena imena, Zakona, ali i pokretanje javnog registra osoba koje se brinu o starijima, trebalo bi odvratiti one koji nemaju dobre namjere.
“Treba uvesti reda u te ugovore, treba promijeniti i Zakon o obveznim odnosima i Zakon o parničnom postupku, treba učiniti cijelo ovo područje – transparentnijim i jasnijim”, smatra Šimonović Einwalter.
Dok se Zakon ne promijeni ovise o dobroj volji onoga koji ih uzdržava, i nadi da će se pridržavati ugovora. U protivnom su osuđeni na sudove, a kraj postupka često i ne dožive, izvještava Marko Šiklić za RTL Danas.hr.