Otprilike polovicu ukupnog bogatstva 2021. godine držalo je deset posto najbogatijih kućanstava. A bogatstvo 20 posto najbogatijih bilo je najmanje 12 puta veće od bogatstva 20 posto najsiromašnijih, a na europodručju su razlike još veće, piše Net.hr.
Čak 50 posto kućanstava čiji je nositelj osoba u dobi do 34 godine ima vlastitu stambenu nekretninu. Čak 60 posto nositelja kućanstava koji su u dobi od 35 do 44 godine također imaju svoju stambenu nekretninu, a oko 80 posto kućanstava gdje nositelj ima od 45 do 54 godine živi u vlastitoj nekretnini! I što su ljudi stariji, taj je udio veći – ide čak do oko 90 posto.
Podaci su to Anketa o financijama i potrošnji kućanstava provedena u Republici Hrvatskoj 2021. Europske središnje banke, projekta u koji se HNB uključio 2017. godine.
Prema podacima, osam od deset kućanstava u Hrvatskoj je 2021. živjelo u nekretnini koja je u njihovom vlasništvu, dok je ostatak kućanstava živio u najmu ili tuđoj nekretnini. Svako peto kućanstvo ima i dodatnu nekretninu, dok je prosječna vrijednost nekretnine oko 119 tisuća eura.
Zanimljiv je i podatak o neto bogatstvu. Ono je u europodručju raslo intenzivnije nego u Hrvatskoj, čime se razlika između neto bogatstva kućanstava u Hrvatskoj i onih u europodručju
gotovo udvostručila. U Hrvatskoj je prisutna i visoka nejednakost neto bogatstva kućanstava koju karakterizira smanjenje nejednakosti u donjoj, uz blago povećanje nejednakosti u gornjoj polovini distribucije neto bogatstva kućanstava.
U gornjih 10 posto kućanstava u Hrvatskoj prema iznosu neto bogatstva koncentrirano je 47,1 posto, u 40 posto kućanstava iznad medijana neto bogatstva 42,6 posto, a u donjih 50 posto kućanstava samo 10,3 posto ukupnog neto bogatstva kućanstava u Hrvatskoj. Istodobno, u Hrvatskoj negativno neto bogatstvo u 2021. godini ima 5 posto kućanstava.
Osim toga, anketa pokazuje da je 2021. 30 posto kućanstava imalo dug, a polovica njih dugovala je do 2600 eura i to se uglavnom odnosi na dopuštene minuse.
Kućanstva čiji su nositelji akademski obrazovani imaju najviši bruto dohodak, u prosjeku je to 28.800 eura i on je za 50 posto veći od onih kućanstava u kojima je nositelj osoba koja je završila srednju školu. Kada se sve to usporedi s osobama koje imaju tek osnovnu školu, razlika je i pet puta! Prosječna vrijednost bruto dohotka u Hrvatskoj iznosila je tada 19.900 eura, dok je u Europi prosjek bio 47.000 eura, piše Net.hr.