Prema podacima Ministarstva poljoprivrede zabilježen je rast cijena za oko 13 posto
Grah se nekada smatrao sirotinjskom namirnicom, a danas je za njega potrebno izdvojiti više novaca, nego za meso, piše Index.hr.
Hrvatska udruga za zaštitu potrošača pratila je kako je rasla cijena graha od kolovoza prošle godine.
“Prva cijena koju smo mi popisali bila je 3.41 euro, a zadnja od srpnja 4.19. Za kolovoz nemamo, ali, evo, tri mjeseca je cijena bila konstantna i onda je u sedmom poskupio”, otkrila je Ana Knežević iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača za Dnevnik.hr.
U kolovozu je, naime, grah duplo poskupio. Na tržnicama se za kilogram nerijetko mora izdvojiti 12 eura, a ubran grah skuplji je i za 65 posto.
Prosječna cijena kilograma domaćeg bijelog graha, primjerice, u Bjelovaru iznosila je 8 eura, javlja Danica. Na veletržnicama situacija je bila pomalo drugačija. Tamo je cijena graha iznosila 2,75 eura, a na veletržnici u Čakovcu kilogram je koštao tek 2 eura, dok je na tržnici u istom gradu bio skuplji dva i pol puta.
Ulazni troškovi su veći
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede zabilježen je rast cijena za oko 13 posto. Tako je bijeli grah tada koštao 4,42 eura, a, usporedbe radi, u 2019. godini cijena graha iznosila je 3,5 eura što je povećanje za 43 posto.
Mediji su i prethodnih godina izviještavali o poskupljenju cijena graha. U 2021. godini najskuplji grah na tržnicama bio je zeleni koji se prodavao za 40 do 50 kuna. Tada se pisalo kako se radi o visokoj cijeni, a da bi taj grah zapravo trebao koštati oko 30 kuna.
Prošle godine grah medenac koštao je 70 kuna što je skuplje od junetine kojoj je cijena tada bila 58 kuna.
“Do poskupljenja graha dolazi kao što dolazi do poskupljenja svih drugih kultura. Ulazni troškovi su veći nego prijašnjih godina. Kad kažem ulazni troškovi, mislim na zaštitna sredstva, gnojiva, gorivo, kao i radnu snagu”, rekao je proizvođač graha Jasmin Budinski. Na cijenu graha, dodaje, utjecale su i vremenske neprilike.
“Urod se prepolovio. Uz rad i trud, vi sad dobijete upola manje graha nego prije. I to je razlog zašto je sad cijena graha ovolika”, objasnio je.
Grah više neće proizvoditi.
Grah je bio jeftin prije rata
“Odlučio sam da ga neću proizvoditi, ovo je zadnja godina. Nije problem raditi ni proizvoditi, ali kad nemate zarade, bolje je ne raditi. Odlučio sam iduću godinu pauzirati, onda ćemo dalje vidjeti hoćemo li probati ili ne. Sadio sam i četiri-pet jutara graha, ove godine dva jutra, mislio sam dogodine prepoloviti da idem s jutrom, ali napravit ću pauzu. Najviše zbog vremenskih prilika”, objašnjava Budinski.
Već dugo, rekao je proizvođač graha, on nije puno jeftiniji od mesa. Što se tiče cijena na selu, objašnjava, grah je bio 20 kuna, dok je prase bilo 18. Grah možda je bio jeftin, ali prije rata, kaže Budinski.
“Danas je prasetina oko pet eura, a za grah vidimo cijene, recimo da je 6 eura. Ne vjerujem da se može vratiti na staro, osim ako se ne smanje ulazni troškovi, gnojivo ili pesticid, a što se neće dogoditi”, zaključio je Budinski.
Vlasnica OPG-a Škorvaga Blaženka Škorvaga ne uzgaja grah, ali upoznata je s cijenama. Grah je u sjemenu jako skup, objašnjava, no to je samo početak koji formira cijenu. Skupa je obrada, cijene goriva i gnojiva su porasle, a grah se ne može zaštititi od bolesti tako da ga malo uopće i rodi.
Teško da će cijene pasti
“Nema radne snage, ljudi koji bi to obrali i priredili za tržište. Kombajn ne može napraviti ono što napravi ljudska ruka. A ljudske ruke nema, nema radne snage. Ono što bi radilo, pošlo je u Njemačku gdje radi slične poslove”, objasnila je Blaženka.
Slaže se da je cijena graha postala veća nego cijena mesa. No, objašnjava, potreban je trud kako za uzgoj graha, tako i za uzgoj svinje. Grah iziskuje i stalnu brigu, a radne snage nema. Treba ga “polijevati, davati sredstva za bolesti, obrati ga ručno, pregledati svaki dan”. I sve to utječe na cijenu.
A što misli, hoće li se cijene uskoro spustli, Blaženka odgovara – teško.
“Mislim da nema spuštanja cijena, ljudima je skupo, znam, ali takav je standard. Možda jedino ako uvedemo radnu snagu koja bi radila. Možda onda, ali rekla bih da je to njima neisplativo”, objasnila je Blaženka Škorvaga, prenosi Net.hr.