Migranti postaju ključni faktor na tržištima rada s visokim dohotkom, pokazuju najnoviji podaci Međunarodne organizacije rada (ILO) objavljeni u Ženevi. Prema istraživanju, gotovo svaki četvrti radnik u Europi dolazi iz inozemstva, što dodatno naglašava njihovu značajnu ulogu u modernim gospodarstvima.
Porast udjela migranata u Europi
U sjevernoj, južnoj i zapadnoj Europi udio migranata u radnoj snazi porastao je s 22,5 posto u 2013. na 23,3 posto u 2022. godini. Sličan trend vidljiv je i u drugim regijama s visokim dohotkom, poput Sjeverne Amerike i arapskih zemalja.
Ovaj porast djelomično se može objasniti demografskim promjenama, posebno starenjem populacije. Kako sve više ljudi odlazi u mirovinu, migranti popunjavaju radna mjesta koja se otvaraju, pri čemu su osobito traženi u sektorima poput njege starijih osoba.
Široka definicija migranata
ILO koristi široku definiciju pojma “migrant”, koja uključuje sve koji rade u zemlji koja nije njihova domovina. U ovu skupinu ubrajaju se osobe s radnim vizama, kao i oni bez dokumenata koji su zaposleni u zemlji domaćinu.
Sektor usluga dominira među migrantima
Statistike pokazuju da su dvije trećine zaposlenih migranata angažirane u uslužnim djelatnostima, što je znatno veći udio nego kod domaćeg stanovništva, od kojih je otprilike polovica zaposlena u istom sektoru.
Na globalnoj razini, migranti su 2022. činili 4,7 posto ukupne radne snage. ILO procjenjuje da je u svijetu 284,5 milijuna migranata, od čega je 255,7 milijuna radno sposobnih.
Veća nezaposlenost među migrantima
Unatoč povećanju zaposlenosti među migrantima – njih 167,7 milijuna bilo je zaposleno 2022., što je 30 milijuna više nego u 2013. – stopa nezaposlenosti u ovoj skupini i dalje je veća nego kod domicilnog stanovništva. Među migrantima je iznosila 7,2 posto, dok je kod lokalnih radnika bila 5,2 posto.
Razlozi za višu stopu nezaposlenosti mogu uključivati jezične prepreke, nepriznavanje kvalifikacija stečenih u inozemstvu te diskriminaciju na tržištu rada.
Migranti imaju ključnu ulogu u održavanju stabilnosti i produktivnosti tržišta rada u mnogim regijama svijeta, posebice u razvijenim gospodarstvima. Međutim, izazovi poput jezičnih i administrativnih barijera zahtijevaju pažnju kako bi se njihova integracija na tržištu rada dodatno unaprijedila.