Klimatske promjene mnogima su i dalje nezanimljiva tema ali sve više direktno utječu na život baš svakoga od nas
“Oj kulene Slavonije diko, na svijetu ne radi te niko…”
Višestruki šampion u proizvodnji kulena ovako svom kulenu pjeva, no tajna uspjeha nije u pjesmi.
“Osnovno vam je da imate kvalitetnu sirovinu, znači to su vam svinje nekakvih do 11-12 mjeseci starosti težine od 180-190 kila”, objašnjava proizvođač Zvonko Barić.
Važno je i dodati kvalitetnu papriku pa staviti kulen na 2-3 dima, a potom na zrenje 5-6 mjeseci tijekom čega kulen prolazi kroz tri godišnja doba.
“Krećemo na zimu kada su niske temperature, odnosno trebale bi biti niske temperature, prolazimo kroz period proljeća i tek na ljeto imamo gotov proizvod”, rekao je profesor na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, Goran Kušec.
Zbog klimatskih promjena potrebne su moderne pušnice. Ali i komore za zrenje s temperaturom od 15 stupnjeva i vlagom od 70 do 75 posto.
“To je osnovno da taj kulen se ne presuši”, kaže Barić.
Za razliku od domaće proizvodnje industrija koristi dodatke i mikroorganizme kako bi se ubrzao cijeli proces.
“Njima je interes skratiti vrijeme fermentacije i zrenja koja u domaćeg kulena rekli smo 6 mjeseci dok oni to uspijevaju za 90 dana”, objasnio je Kušec.
Domaći kulen zato je drugačija priča, ali i kvaliteta – što potvrđuju brojna priznanja.
“Mora mirisati na fino zrelo meso, ja kažem na moju slavonsku ravnicu. Ovo ne smije biti gumeni, gledajte sad ovo jer nema nijedan sastojak kemijski da ga veže. On je prirodno povezan, eto. Dobar tek, uzdravlje”, poručuje Barić.
Klimatske promjene čine svoje, no kad sve što treba čine i majstori proizvodnje spajajući znanost i iskustvo, kulen je sve bolji i bolji, prenosi RTL.