Gotovo polovina djece ne traži pomoć kada ih nešto uznemiri u online svijetu. Zato je važno da se o njihovoj sigurnosti na internetu svakodnevnu brinu odrasli
Vršnjačko nasilje u online svijetu je u porastu, a više od 40 posto srednjoškolaca barem jednom je doživjelo seksualno uznemiravanje na internetu. Koje su glavne opasnosti i što svi možemo učiniti da bi internet postao sigurnije mjesto za djecu, provjerite u priči RTL-ove reporterke Zorane Čičak Kulić.
YouTube, TikTok, igrice, Mia i Matija, učenici četvrtog razreda osnovne škole na internetu provode do dva sata na dan. Da moraju biti oprezni, dobro znaju.
“Znam da ne smijem slati drugim ljudima svoje fotografije, podatke. Pazim koje mreže posjećujem, uvijek pitam mamu i tatu smijem li instalirati neku igricu i tako”, rekla je Mia Spahić, učenica OŠ Novska. “Postoje naivna djeca koja govore nepoznatim ljudima gdje žive, u koliko sati im mama i tata odlaze na posao, kad idu na praznike i svašta se može dogoditi samo tako”, rekao je Matija Vučić, učenik OŠ Novska.
Opasnost vreba u chatovima, komentarima, u njihovim grupama gdje vrijeđaju pojedine učenike
Veliki problem je vršnjačko nasilje na internetu koje je u porastu.
“Uglavnom se odnosi na različitu komunikaciju u chatovima, komentarima, u njihovim grupama gdje vrijeđaju pojedine učenike, tako izoliraju tu osobu. U početku je to možda i bezazleno, ali uzima sve više maha i onda se ta djeca osjećaju odbačeno i to je ono što jako teško podnose”, kaže Ksenija Lekić, učiteljica u OŠ Novska.
U 11 mjeseci prošle godine zabilježena su 423 kaznena djela iskorištavanja djece za pornografiju
Vršnjačko nasilje, govor mržnje, krađa osobnih podataka i seksualno uznemiravanje, glavne su opasnosti u online svijetu. Prema podaci MUP-a, u 11 mjeseci prošle godine zabilježena su 423 kaznena djela iskorištavanja djece za pornografiju i 121 kazneno djelo koje se odnosi na upoznavanje djece s pornografijom. U nekim od tih slučajeva riječ je i o vršnjačkom nasilju.
“Svakako da je u porastu, prošle godine smo imali više od 400, gotovo 500 poziva djece na našu Help liniju koja su zvala zbog ove problematike”, kaže Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji Internet.
Na dan sigurnijeg interneta stručnjaci su upozorili – važna je edukacija djece, ali i odraslih. “Oni su odrasli s tom tehnologijom, njima je normalno da je fotografija odmah na internetu i uvijek dostupna, a ne da se razvija u fotostudiju. S njima treba razgovarati da ta fotografija koja je na internetu više ne može biti poderana i uništena”, kaže Marina Dimić Vugec, voditeljica Odjela za upravljanje kibernetičkom sigurnošću pri CARNET-u.
“Onoliko vremena koliko provodimo s djecom učeći ih o prometu, dvostruko više ih moramo učiti o sigurnosti na internetu, mislim da je zajednički razgovor najbolja prevencija”, kaže Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji internet.
Gotovo polovina djece ne traži pomoć kada ih nešto uznemiri u online svijetu. Zato je važno da se o njihovoj sigurnosti na internetu svakodnevnu brinu odrasli, prenosi Net.hr.