Hrvati stalno muku muče s kvarovima, ali i lošijom kvalitetom uređaja
Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obrati se svake godine oko 10.000 potrošača, i od njih svaki drugi ima problem sa kvarovima na kupljenim uređajima. A najčešće su to tv uređaji, mobiteli, laptopi , perilice, hladnjaci i ostali kućanski aparati, klima uređaji, kosilice, romobili, automobili i sl. Treba naglasiti da se prema istraživanjima agencija svega 5 % potrošača žali i obraća sa svojim problemom udrugama, stoga su ove brojke zasigurno još i veće i zapravo poražavajuće, piše Danas.hr.
Definitivno se uređaji kvare mnogo brže i učestalije nego prije, jer kad se potrošači žale da im se uređaji kvare neposredno nakon kupnje, uvijek naglašavaju da su im prethodni uređaji radili godinama bez kvara. Hrvati stalno muku muče s kvarovima, ali i lošijom kvalitetom uređaja.
“Prema našoj ocjeni, u Hrvatsku stiže roba najlošije kvalitete, bez obzira na marku i cijenu. Jednako se kvare i uređaji poznatih i onih manje poznatih proizvođača i ovo vrijedi i što košta 1000 eura, ili 100 eura, zaista nema pravila. Znakovito je da puno potrošača prijavljuje da se uređaj pokvario odmah nakon što je priključen ili nakon tjedan dana, što znači da uređaj u startu nije bio ispravan. Po izmijenjenom Zakonu o obveznim odnosima svi takvi uređaji idu na servis na popravak, u svrhu smanjenja elektroničkog otpada, međutim popravci traju predugo i potrošači su prisiljeni kupiti novi uređaj i tako se stvara još više elektroničkog otpada, ne smanjuje se. Kvarovi se vrlo često ponavljaju, što potrošače posebno nervira, ali trgovci i servisi odgovaraju da se uređaji moraju popravljati sve dok je to moguće, pa imamo situacija da unutar dvije godine uređaj bude više na popravku, nego što ga je potrošač koristio”, kaže nam predsjednica Udruge Ana Knežević.
Popravci uređaja traju predugo
Kod kupnje novih uređaja građani se najviše žale na nekvalitetne elektroničke i druge uređaje. Mnogi takvi uređaji već su u startu neispravni tj. imaju materijalne nedostatke, sukladno Zakonu o obveznim odnosima i Zakonu o zaštiti potrošača ili se odmah pokvare. Potrošači se žale na dugotrajnu i neefikasnu proceduru u zaštiti svojih prava. Novi uređaj koji se pokvari, najčešće ide u servis na popravak, a vrlo rijetko potrošači dobiju novi uređaj, što bi trebalo biti pravilo, dodaje Knežević.
“Popravak traje predugo, jer nema dovoljno servisa, niti dovoljno zaposlenih u njima, rezervni dijelovi se nabavljaju predugo, nema zamjenskih uređaja dok traje popravak, rok za popravak nije definiran – određen je razumni rok, što je apsurd za potrošača. I na kraju potrošači se žale da nisu kupili uređaj da se popravlja , već da ga koriste. Imali smo slučajeve da se klime popravljaju cijelo ljeto ili da se popravak kosilica čeka i po 2 mjeseca,( a za to vrijeme trava raste)”, naglašava naša sugovornica.
Savjeti građanima
Sukladno Zakonu o obveznim odnosima trgovac odgovara za materijalne nedostatke stvari koji se pokažu u roku od dvije godine od kupnje i u tom slučaju potrošači mogu od trgovca zahtijevati: popravak stvari, zamjenu stvari, povrat novca ili sniženje cijene. Potrošači nisu dobro upoznati s svojim pravima, a trgovci kod kupnje im ne govore koja su im prava.
Nadalje, moraju u slučaju reklamacije podnijeti pisani prigovor trgovcu, navesti nedostatak i istaknuti što traže, a trgovac je dužan odgovoriti u roku od 15 dana.
Odgovornost za materijalne nedostatke postoji u slučaju nedostatka bilo koje vrste na proizvodu, koji nije nastao krivnjom potrošača. Ako potrošač ustanovi kvar na svom uređaju unutar 6 mjeseci od kupnje, smatra se da se automatski radi o materijalnom nedostatku, odnosno da je kvar postojao u vrijeme kupnje.
Ako proizvod ide na popravak ili zamjenu za drugi, trgovac ga je dužan preuzeti, popraviti ga o svom trošku ili zamijeniti za novi i dostaviti to potrošaču bez naknade.
Jamstvo za proizvod daje trgovac ili proizvođač , obavezno je za tehničke uređaje, traje najmanje 2 godine i mora se izdati potrošaču odmah kod kupnje, zajedno sa računom.
Uređaj koji ide na popravak preuzima servis i vraća ga nakon popravka potrošaču, bez naknade.
U slučaju manjeg popravka jamstveni rok se produljuje onoliko koliko je kupac bio lišen uporabe stvari. Međutim, kad je zbog neispravnosti stvari izvršena njezina zamjena ili njezin bitni popravak, jamstveni rok počinje teći ponovno od zamjene, odnosno od vraćanja popravljene stvari. Ako je zamijenjen ili bitno popravljen samo neki dio stvari, jamstveni rok počinje teći ponovno samo za taj dio.
“Važno je napomenuti da potrošač uvijek treba tražiti od trgovca ili od servisa potvrdu o produženju jamstva. Trgovci često nude produžena jamstva i treba se dobro informirati što ona pokrivaju, te koliko su pouzdana društva koja nude jamstva. Imamo iskustva da potrošači teško ostvaruju svoja prava, jer su društva koja nude jamstva često u financijskim problemima. Trgovci trebaju upozoriti potrošače da produženo jamstvo moraju sami aktivirati registracijom na internetskoj stranici proizvođača ili putem aplikacije, obično u roku od 30 dana od dana kupnje uređaja, što dobar dio starijih potrošača ne zna i nije u mogućnosti, pa takvo jamstvo ne mogu ni koristiti”, naglašava Knežević.
Odgovornost za materijalne nedostatke postoji u slučaju nedostatka bilo koje vrste na proizvodu, a odgovoran je trgovac, u zakonskom roku od 2 godine , a potrošač svoje pravo u takvim slučajevima ostvaruje upućivanjem pisanog prigovora trgovcu (mailom, poštom, osobnom predajom na prodajnom mjestu)
Što je garancija ili jamstvo?
Garancija ili jamstvo za ispravnost prodanog proizvoda je regulirana člancima 423. do 429. Zakona o obveznim odnosima. Odgovornost za jamstvo postoji samo u slučaju kada je izdan jamstveni list, a u slučaju kvara potrošač se obraća onome tko je izdao jamstveni list. Trajanje garancije je sastavni dio jamstvenog lista i ono ovisi o odluci onoga koji ga izdaje, i traje najmanje 2 godine , a kod tehničkih tehničkim proizvoda je obavezno. Potrošač na osnovu jamstvenog lista ima pravo tražiti: popravak proizvoda ili zamjenu za novi uređaj, ukoliko nije popravljen u razumnom roku.
Nema dovoljno majstora
“Kod kvara uređaja, trgovci i serviseri prebacuju lopticu jedni na druge. Izmjenama Zakona o obveznim odnosima svi uređaji koji se pokvare najprije moraju ići na popravak u servis, i tu nastaje problem. U Hrvatskoj nema dovoljno servisa, u servisima nema dovoljno majstora, a nema ni dovoljno rezervnih dijelova, pa ljudi dugo čekaju na popravak. Imali smo primjer jednog gospodina (teško pokretnog), iz doma umirovljenika koji nam se obratio nakon što je kupio prijenosni klima uređaj, kako bi se rashladio usred ljeta, a uređaj mu se pokvario nakon tri dana. Uređaj je poslan na popravak i koliko smo upoznati, problem još nije riješen, klima mu nije popravljena, niti je dobio novi uređaj. Puno je ovakvih slučajeva naših starijih sugrađana (stara smo populacija, što svakodnevno naglašavamo), koji nam s obraćaju, jer ne uspijevaju ostvariti svoja potrošača prava, pa ih samo šetaju od jednog do drugog mjesta”, kaže Knežević.
Što je to razuman rok?
Nema roka u kojem je trgovac dužan popraviti proizvod. Postoji samo razumni rok, koji kao takav nije definiran i svatko ga tumači kako mu odgovara ako potrošač ne riješi svoj problem s trgovcem nakon što mu je uputio pisani prigovor ili dobije negativan odgovor, iz Udruge ga upućuju da podnese prijavu Državnom inspektoratu.
“Zakonom o obveznim odnosima određeno je da se popravak mora obaviti u razumnom roku, što je apsurdno, jer je za potrošača razumni rok za popravak što prije, a za servis kad stigne i to je svojevrsni sukob interesa (problem je što razumni rok u zakonu nije definiran i svatko ga tumači drugačije), a ako to nije moguće, dati potrošaču novi proizvod koji je ispravan. Treba naglasiti kako novim izmjenama Zakona o obveznim odnosima svi uređaji koji se pokvare najprije moraju ići na dijagnostiku i popravak u servis, a tu nastaje problem. Primjerice, kada se ljeti pokvari klima ili hladnjak, potrošači su taj proizvod kupili da ga koriste. Dok je hladnjak na popravku, moraju kupiti drugi da im se hrana ne pokvari ili klimu da se rashlade. Umjesto da smanjimo elektronički otpad – sada ga stvaramo još više”, kazala je Knežević piše Danas.hr.
Više informacija može se pronaći OVDJE.